Nadležni predstavnici BiH za monetarnu politiku ne vjeruju u krah eura, za koji je konvertibilna marka i vezana

Nadležni predstavnici BiH za monetarnu politiku ne vjeruju u krah eura, za koji je konvertibilna marka i vezana.

Viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić mišljenja je da je interes "ključnih igrača" u eurozoni da euro opstane i da će biti pronađeno rješenje za dužničku krizu.

“Ne treba zaboraviti da su najvažnije europske zemlje monetarni suverenitet unijele u eurozonu i svoje nacionalne valute zamijenile eurom. Tom logikom zaključujem da je njihov interes opstanak eurozone i eura kao valute”, kaže Božić.

Podsjetivši da se eurozona našla u dubokoj dužničkoj krizi, koja u uvjetima globalizacije ima posljedice, ne samo na područje Evrope nego i na ukupna svjetska kretanja, Božić je ipak uvjeren da odgovarajući organi u EU tragaju za rješenjem, iako postoje različiti pogledi u tom smjeru.

Ipak, naglašava da ništa ne može propasti preko noći.

“I u tom nekom najnepovoljnijem scenariju ne treba biti naivan da će Njemačka, Francuska i druge zemlje ostati bez odgovarajuće valute. Naša očekivanja su da se u tom slučaju i devizne rezerve Centralne banke BiH i pojedinačni štedni ulozi građana jednostavno denominuju u tu neku, evetualno, novu valutu”, naveo je Božić i odmah i dodao da ne vjeruje u takav scenarij.

Devizne rezerve Centralne banke BiH, po njegovom mišljenju su relativno stabilne i iznose nešto iznad šest milijardi KM.

“Uložene su na siguran način u centralnim bankama najstabilnijih zemalja eurozone. Jednim dijelom su uložene u državne obveznice najstabilnijih europskih zemalja, a jednim dijelom u monetarno zlato”, rekao je Božić u izjavi novinarima u Banjoj Luci.

Da Centralna banka BiH ima odgovor na eventualnu promjenu monetarne politike Evropske centralne banke i sigurno će zadržati sadašnji monetarni režim vezujući domaću za najčvršću valutu koja se može pojaviti u nekim mogućim monetarnim odnosima, ističe i član Upravnog odbora Centralne banke BiH Milenko Krajišnik.

Po njegovom mišljenju, jedan od izlaza iz sadašnje krize u eurozoni  je promjena monetarne politike Evropske centralne banke.

Smatra i da euro nije u krizi u kakvoj su zemlje dužnici i da u eurozoni nema pojava koje bi ukazivale na lom valute.

“Govori se o krizi eura, a preciznije bi bilo reći da se trenutno u eurozoni radi o dužničkoj krizi nekih zemalja, jer se vidjelo da euro nije bitno izgubio na vrijednosti u odnosu na druge valute”, smatra Krajišnik.

I član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović smatra da neće doći do kraha eura polovinom januara, kao što se moglo čuti iz nekih izvora u svijetu, iako se EU nalazi u teškoj situaciji.

Podsjetio je i da je prije EU kriza dohvatila SAD i ostale dijelove svijeta, tako da se moraju svi koncentrirati da je riješe na najbolji način za sve zemlje.

Foto: Reuters