Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević upoznao je učesnike Konferencije UN o promjeni klime u južnoafričkom gradu Durbanu da se BiH nalazi u području veoma osjetljivom na klimatske promjene, koje se manifestuju povećanjem temperature i promjenom pluviometrijskog režima, te povećanju intenziteta i frekvencije perioda sa sušama i poplavama koje će biti sve izraženije

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević upoznao je učesnike Konferencije UN o promjeni klime u južnoafričkom gradu Durbanu da se BiH nalazi u području veoma osjetljivom na klimatske promjene, koje se manifestuju povećanjem temperature i promjenom pluviometrijskog režima, te povećanju intenziteta i frekvencije perioda sa sušama i poplavama koje će biti sve izraženije.

''S tim u vezi, prošle godine imali smo velike probleme sa poplavama, dok su ove godine izražene suše. Nedostatak vode već sada osjećaju poljoprivreda, hidroenergetika i industrija u BiH, ali i cjelokupno stanovništvo regije jugoistočne Evrope. Cijene energije, goriva, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda stalno rastu, bez tendencije da se počinju smanjivati. Sve više je siromaštva, a sve manje zadovoljnih ljudi'', naveo je Zirojević.

U poređenju sa evropskim zemljama, konstatovao je on, uočena su izvjesna područja na kojima se BiH susreće sa jačim izazovima, kao što su nestabilne i nedostajuće institucije, nerazvijena infrastruktura, naročito transportna,  nedovoljna ulaganja u istraživanje i razvoj, neracionalno korištenje energije, dok je obrazovni sistem neprilagođen potrebama tržišta i vlada visoka nezaposlenost, saopšteno je danas iz Zirojevićevog Kabineta.

''Zbog toga borba protiv negativnih posljedica nekontrolisanih emisija staklenički gasova mora svima biti prioritetan cilj, pa naglašavam da samo upornim radom i dijalogom, poštujući istorijske činjenice u pogledu korištenja prirodnih resursa, možemo postići zajednički cilj, a to je potpuna kontrola emisija stakleničkih plinova, ali i svih izvora emisije'', poručio je ministar Zirojević.

On je istakao da je BiH ratifikovanjem Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama 2000. godine, Kjoto protokola 2008. godine, izradom i usvajanjem Prvog nacionalnog izvještaja o emisiji gasova koji izazivaju efekat staklene bašte za baznu 1990. godinu i drugim aktima pokazala da želi igrati aktivnu ulogu u ovom globalnom procesu.

Prema njegovim riječima, saradnja BiH sa Evropskom unijom dio je svakodnevnih aktivnosti u okviru međusobnog pregovaračkog procesa.

''Kao zemlja koja svoje energetske aktivnosti bazira na svim energetskim izvorima veoma smo posvećeni procesima energetske efikasnosti, te kroz opredjeljenost za otvorenom saradnjom sa zemljama u susjedstvu i u cijelom regionu jugoistočne Evrope želimo postići najbolje efekte niskokarbonske ekonomije'', podvukao je Zirojević.

On je u ime BiH pozdravio aktivnosti koje se vode na uspostavljanju "zelenog klimatskog fonda",  ističući da će to biti izvrsna prilika za sinergetsko djelovanje svih zemalja, s ciljem ostvarenja maksimalnog učinka u smanjenju emisija stakleničkih gasova.

''Želimo naglasiti da katastrofe koje se dešavaju u svijetu sa sobom nose poruku o nužnosti okretanja društva ka obnovljivim izvorima energije, što će na kraju odvesti ka niskokarbonskoj proizvodnji, zelenoj ekonomiji i veoma kontrolisanoj emisiji  stakleničkih gasova'', dodao  je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Zirojević je izrazio uvjerenje da će skup u Durbanu inicirati nove projekte i programe, od kojih bi korist trebalo da osjete svi stanovnici planete Zemlje.

On je zaključio da ''ljudsko društvo u ovom momentu može naći odgovor na klimatske promjene samo u harmoniji sa prirodom, jer sve drugačije akcije vode novoj degradaciji ekosistema i predstavljaju novi faktor pritisaka na klimu kao prirodni fenomen''.