Po njegovim riječima, u Federaciji BiH najviše raseljenih osoba je na području općina Kantona Sarajevo i Tuzlanskog kantona, te u gradu Mostaru, dok u Republici Srpskoj najveći broj boravi u Banjoj Luci, te na područjima općina Doboj, Zvornik, Prijedor i Bijeljina

Prema procjenama, od 1992. do 1995. godine, svoje prijeratne domove u BiH napustilo je oko 2,2 miliona osoba, što čini više od polovine predratnog domicilnog stanovništva BiH.

Do sada je registrirano oko 1.050.000 povrataka u BiH.

„U posljednje tri godine imamo ponovno uzlaznu liniju povratka, s oko 20.000 povrataka od 2008. do 2011. Prema posljednjim podacima nadležnih entitetskih ministarstava i Vlade Brčko Distrikta, trenutno su u BiH u statusu raseljenih 38.654 porodice, odnosno 117.561 raseljena osoba“, kazao je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović danas na pres-konferenciji u Sarajevu.

Po njegovim riječima, u Federaciji BiH najviše raseljenih osoba je na području općina Kantona Sarajevo i Tuzlanskog kantona, te u gradu Mostaru, dok u Republici Srpskoj najveći broj boravi u Banjoj Luci, te na područjima općina Doboj, Zvornik, Prijedor i Bijeljina.

Do sada je u BiH obnovljeno više od 325.000 stambenih jedinica, što čini stopu obnovljenosti veću od 70 posto. Od ovog broja, oko 238.000 stambenih jedinica obnovljeno je na području Federacije BiH, oko 74.000 na području RS-a, a oko 13.000 obnovljeno je na području Brčko Distrikta BiH.

Procjenjuje se da je više od dvije trećine, odnosno oko 200.000 stambenih jedinica obnovljeno različitim vidovima međunarodnih i domaćih donacija, dok je preostala trećina, uglavnom manje oštećenih objekata, sanirana privatnim sredstvima vlasnika i nositelja stanarskog prava.

„Na osnovu podataka prikupljenih od nadležnih općinskih službi, još je oko 125.000 neobnovljenih stambenih jedinica u BiH, odnosno oko 30 posto od ukupno oštećenog i uništenog stambenog fonda. Najveći broj ovih stambenih jedinica je visokog stepena oštećenja, do potpune devastiranosti“, kazao je Halilović.

Dodao je da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice ima bazu podataka o  oko 45 hiljada porodica, odnosno oko 150 hiljada osoba koje trebaju pomoć u rekonstrukciji stambenih jedinica radi dobrovoljnog povratka u BiH.

On je istaknuo da je, osim obnove stambenih jedinica, veoma važno i pitanje elektrificiranje povratničkih naselja, jer još bez struje živi više od 2.500 porodica. Problem održivom povratku predstavljaju i nerazvijena komunalna i socijalna infrastruktura, na čijoj je obnovi ili izgradnji do sada jako puno urađeno, ali potrebe su i dalje jako velike.

„U posljednjem osmogodišnjem periodu, ponovno je izgrađeno ili obnovljeno gotovo 45.000 domova izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika, a analiziranjem ulaganja, uočljivo je također, da su sredstva uložena u obnovu iz godine u godinu u opadanju, dok su istovremeno, sredstva uložena u održivost povratka u porastu“, kazao je Halilović.

Po njegovim riječima, BiH je gotovo u potpunosti rješila pitanje povrata imovine i stanarskih prava, iako je tokom implementiranja imovinskih propisa bila suočena s oko 225.000 zahtjeva. Do danas je riješeno oko 99,9 posto slučajeva, a preostali neriješeni slučajevi su oni najkompliciraniji oko kojih se vode sudski i upravni postupci.

Ministar Halilović je istaknuo i da je Bosna i Hercegovina jedan od inicijatora i veoma podržava regionalni pristup u rješavanju raseljeničko-izbjegličkih pitanja između BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.