Predstavnici bh. vlasti pozdravili su inicijativu hrvatskog premijera Zorana Milanovića o gradnji autoceste do Dubrovnika preko BiH, ali upozoravaju kako još uvijek ne postoji međudržavni sporazum koji se odnosi na Jadarnsko-jonsku autocestu koja takođe treba proći neumskim zaleđem

Predstavnici bh. vlasti pozdravili su inicijativu hrvatskog premijera Zorana Milanovića o gradnji autoceste do Dubrovnika preko BiH, ali upozoravaju kako još uvijek ne postoji međudržavni sporazum koji se odnosi na Jadarnsko-jonsku autocestu koja takođe treba proći neumskim zaleđem.

Kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda kaže kako inicijativu hrvatskog premijera Zorana Milanovića podržava, ali kao rješenje za jadransko-jonsku autocestu koja bi trebala proći kroz Popovo polje i uvezati Hercegovinu.

Prema planovima koje su prenijeli hrvatski mediji, autocesta bi trebala proći neumskim zaleđem i skrenuti za Dubrovačko primorje.

Ovaj izdvojeni koridor od 30 kilometara već je navodno ucrtan u planove Dubrovačko-neretvanske županije i mogao bi biti gotov za tri godine.

''Ta inicijativa je dobra, međutim još uvijek nije potpisan međudržavni sporazum. Ja sam rekao da podržavam tu inicijativu, ali kao dio Jadransko-jonske autoceste, znači da ova transferzala koja prođe, ona je besmislena što se tiče interesa BiH ukoliko bi ona završavala u Dubrovniku. Znači cesta treba biti odvojena za Dubrovnik, a nastavak te Jadransko-jonske autoceste da ide kroz Popovo polje i ostalo'', kaže Bevanda, prenosi RSE.

Uz međunarodni koridor 5c, Jadransko-jonska cesta označena je kao najvažnija cesta za južni dio Bosne i Hercegovine.

Pa ipak, razgovori oko ceste do danas nisu otvoreni sa susjednom Republikom Hrvatskom, niti postoje međudržavni sporazumi koji definišu ovo pitanje.

''O ovoj cesti se dugo pričalo, a malo se, gotovo ništa radilo. Razmatrane su razne varijante, razne opcije su spominjane itd. Jadransko-jonska autocesta je koridor koji povezuje nekoliko država međudržavnim sporazumima ili Jadransko-jonskom inicijativom. Trebala bi se definirati ta trasa. Generalno oko toga moraju postići suglasje sve zainteresirane zemlje kroz koje bi ta buduća trasa prolazila'', kaže Pavo Boban, saobraćajni ekspert i pomoćnik u federalnom Ministarstvu saobraćaja.

Boban dodaje kako će inicijativa hrvatkog premijera u svakom slučaju intezivirati moguća rješenja i na Jadranko-jonskoj autocesti:

''Da li je sjevernim obodom Popovog polja, južnom stranom, u kojoj mjeri, definitivno bi to trebalo da se definira kroz BiH i da se postigne definitivno suglasje sa Republikom Hrvatskom i da to bude trajno ugrađeno u prostorno-plansku dokumentaciju.''

Postoje sredstva za plansku dokumentaciju

Novi hrvatski premijer Zoran Milanović je i tokom predizborne kampanje najavio kako će umjesto izgradnje Pelješkog mosta, insistirati na dogovoru sa BiH oko izgradnje autoceste.

Dok hrvatski mediji prenose kako će najvažnije pitanje biti problem finansiranja, odnosno dio obaveza koje bi trebala preuzeti BiH, Boban kaže kako je o tome prerano govoriti.

''Kreditna sredstva, koncesijski model ili neka kombinacija javno privatnog partnerstva, određene varijante su u tom kontekstu već spominjane, međutim ovo bi sve bile špekulacije'', navodi Boban.

Zašto je Jandransko-jonska autocesta toliko dugo na čekanju, kandidat predsjedavajućeg Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda nije mogao odgovoriti, ali jeste potvrdio da već dugo vremena postoje sredstva za plansku dokumentaciju.

''Ne mogu vam ja reći kad ćemo početi, ja sam evo došao do informacije da ima sredstva od 4 miliona 950.000 maraka, koji stoje na državnom nivou i nisu implementirana, ja se nadam da će ta sredstva biti što prije u funkciji'', kaže on.

Inteziviranje priče oko autoceste kroz Hercegovinu pozdravili su načelnici i Neuma i Trebinja. Slažu se da riječ o državnom projektu koji treba što prije usaglasiti sa Hrvatskom.

''Kao što znate, Hercegovina je prilično izolovana, ja se nadam, ako Bog da. da će vrlo brzo doći dan kada će turisti u najvećem procentu preko Hercegovine dolaziti i u Crnu Goru i u Hrvatsku, da Trebinje bude jedan tranzitni centar'', kaže Dobroslav Ćuk, načelnik Općine Trebinje, prenosi RSE.

''Mislim da se tu trebaju dogovoriti dvije države, kako BiH tako i Republika Hrvatska. Što se tiče Neuma, nama odgovara varijanta da cesta ide zaleđem Neuma, tj. kroz Popovo polje, da malo zaleđe živne, kako bi bilo bolje svim građanima. Znači, zaleđe Popovo polje'', smatra Živko Matuško, načelnik Općine Neum.

U očekivanju državnog projekta, u Federaciji se već krenulo sa izradom prostornih planova na svim nivoima koje uključuju i prometnu infrastrukturu.