Pred bh. vlastima težak je zadatak očuvanja fiskalne stabilnosti u 2012. godini, a situacija u domaćoj ekonomiji ovisit će, prije svega, o ekonomskim prilikama u Evropskoj uniji, ocijenio je potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Jago Lasić

Pred bh. vlastima težak je zadatak očuvanja fiskalne stabilnosti u 2012. godini, a situacija u domaćoj ekonomiji ovisit će, prije svega, o ekonomskim prilikama u Evropskoj uniji, ocijenio je potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Jago Lasić.

"Bosna i Hercegovina uglavnom posluje s EU i ako Unija uđe u krizu manja će biti kupovina našeg aluminija, željeza, drveta i svih onih roba koje BiH izvozi, a to nama znači smanjenje proizvodnje. Velike problem predstavljat će cijene hrane i energenata koje će najvjerojatnije ići gore", kazao je Lasić na konferenciji za novinare u Mostaru.

Dodao je kako to znači da se moramo okrenuti vlastitoj proizvodnji hrane, s obzirom da prehrambeni sektor u vanjskotrgovinskom deficitu, koji će u 2011. iznositi preko sedam milijardi maraka, sudjeluje s gotovo 30 posto.

"Na uvozu hrane i pića gubimo ogroman novac, a gotovo pola od onoga što uvozimo možemo sami proizvesti", upozorio je Lasić.

Naveo je podatak da EU u 2012. na poljoprivrednu proizvodnju daje 234 marke po stanovnika, dok ta brojka u Federaciji BiH iznosi 32 marke, odnosno sedam puta manje.

No, Lasić je upozorio kako poseban problem s poljoprivrednim poticajima u BiH predstavlja neselektivnost kod dijeljenja tih poticaja: "Trebalo bi napraviti pravilnik sukladno pravilniku zemalja EU i odabrati strogo one robe koje će se poticati. Kada idemo ovako široko na kraju ti poticaju ne riješe ništa."

Komentirajući posljednje poteze Vlade Federacije BiH, koja je najavila oporezivanje naknada za topli obrok i regres, te uvođenje viših stopa poreza na plaće kako bi se zakrpila rupa u budžetu od 350 miliona maraka, Lasić je kazao kako, kada se pogledaju krajnje brojke, ovi potezi ne mogu ni blizu riješiti probleme s deficitom.

"Sve skupa tu se radi o petnaestak miliona maraka, a vama treba 350. Htjeli - ne htjeli morat će se praviti zahvati u porezu na dodanu vrijednost. Ne znam zašto bi BiH imala PDV od 17 posto kada zemlje EU u prosjeku imaju PDV od 19,5 i zašto bi jedino mi pored Danske imali jednu stopu poreza? Zašto ne bi uveli diferencirane stope PDV-a tako da bogatiji sloj stanovništva plaća više?", zaključio je potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Jago Lasić.