Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović dao je intervju za Fenu u kojem govori o radu Predsjedništva BiH, vanjskoj politici, viziji BiH te aktuelnim političkim pitanjima i problemima s kojima se BiH susreće

Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović dao je intervju za Fenu u kojem govori o radu Predsjedništva BiH, vanjskoj politici, viziji BiH te aktuelnim političkim pitanjima i problemima s kojima se BiH susreće.

Na početku razgovora, Radmanović je istakao da je zadovoljan radom Predsjedništva BiH, ali da uvijek može bolje. Kao uspjeh istakao je 98 posto usaglašenih tačaka dnevnog reda uz konstataciju da je to "u zemlji kao što je BiH zaista uspjeh".

"Predhodne godine nije bilo krupnih preglasavanja koji izazivaju povlačenje mehanizama za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, a što je bio slučaj u prethodnim godinama. Pažljivom posmatraču bi ova konstatacija o uspjehu trebala 'zaparati uši' u smislu da bi usaglašene tačke trebale biti normalna pojava, ali, u zemlji kao što je BiH to je zaista uspjeh", pojasnio je Radmanović.

Dodao je da je bilo veoma važnih stvari oko kojih se članovi Predsjedništva BiH nisu uspjeli dogovoriti, poput budžeta.

"I danas imamo problema s istim pitanjem, ne samo zato što se tri člana Predsjedništva BiH nisu uspjela dogovoriti već zbog ukupnog razvoja situacije. U cjelini, u ovom sastavu Predsjedništva evidentan je napredak", rekao je Radmanović.

Za bolje funkcionisanje Predsjedništva, između ostalog, zaslužan je i Bakir Izetbegović koji je, dodao je Radmanović, pokazao veću želju za dogovorom od svog prethodnika Harisa Silajdžića.

Kada je u pitanju vođenje vanjske politike, Radmanović je istakao da je ovo pitanje vrlo kompleksno.

"Malo sam zadovoljan, ukoliko se to tako može reći. Prošle godine smo se u Predsjedništvu zaista trudili da postignemo konsenzus oko ključnih pitanja spoljne politike. Moram reći da smo se uglavnom slagali uz činjenicu da postoje krupna spoljnopolitička pitanja oko kojih se nikako ne slažemo", kazao je.

Drugo pitanje je rad Ministarstva inostranih poslova kao važne institucije u BiH koje, u ovom slučaju, servisira Predsjedništvo BiH.

"Tu je bilo, kao što su mediji i izvještavali, svega i svačega. Od samoinicijativnog djelovanja, mimo onoga što zaključi Predsjedništvo BiH, i to od ministra pa nadole. Trudili smo se u prethodnom periodu da sva trojica, zajedno, nađemo najbolja rješenja za predstavljanje BiH u inostranstvu. Ne znam koliko smo u tome uspjeli", kazao je Radmanović.

Na pitanje ko je i koliko uradio, kako se ponašaju ambasadori BiH u svijetu i šefovi diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH, Radmanović je iznio lični stav koji se bazira na, kako je rekao, Dejtonskoj BiH.

"Svi ambasadori BiH ovu zemlju moraju predstavljati onakvom kakva jeste, a ne onakvu kakvu bi oni željeli da bude. Nažalost, to nije uvijek tako", smatra Radmanović.

Dodaje da je BiH, po Ustavu, zemlja sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda u kojoj su svi ravnopravni.

"Takvu BiH treba predstavljati, kao zemlju ravnopravnih naroda s tri konstitutivna naroda, demokratsku zemlju koja je na putu ka EU. Ne treba u svijet iznositi pitanja oko kojih se ne slažemo unutar BiH, a to radimo. I političari i diplomati to rade, a to nije dobro. Ako tako nastavimo, BiH će sve više za ostatak svijeta biti zemlja koja je raspadnuta, u kojoj svako vodi svoju politiku, a građani BiH to ne zaslužuju. Naravno, sve to polazi od nas političara, od vrha pa nadalje," pojasnio je.

Mišljenja je da čak i članovi Predsjedništva, i u slučaju kada im se ne sviđa sadašnje uređenje BiH, ne mogu i ne smiju, jer su se zakleli na Ustav, davati uputstva diplomatama da urade nešto drugo. Onda, dodao je, nema BiH.

"Ovo je jedini put razvoja BiH. Svi zajedno, ako hoćemo da živimo zajedno. Svi pričaju da hoće, a mnogi rade obrnuto", tvrdi Radmanović.

Radmanovićeva vizija BiH je, ponovio je, Dejtonska BiH. Na pitanje da li mu se čini da Republika Srpska pokušava da bude "država u državi", Radmanović je odgovorio da je ta priča proizašla iz nečitanja Ustava.

"Sve je napisano u Dejtonu i u Ustavu. Taj Ustav je napravio dva entiteta koja imaju ogromne nadležnosti, s jednom zajedničkom spoljnom granicom, i zajedničkim spoljnim poslovima. Nadležnost BiH su spoljna politika i ekonomski odnosi s inostranstvom bez posebnih unutrašnjih nadležnosti, osim što smo, svi zajedno, prenijeli svoju nadležnost za formiranje Oružanih snaga BiH. Sve drugo je poremetilo odnose u BiH. Nametanje nekih rješenja koja ne pišu u Ustavu, a koja su uglavnom nametali stranci, prave problem BiH. Mi već 17 mjeseci nemamo Vijeće ministara BiH jer je njegovo formiranje preraslo u nadmetanje za vladu s ogromnim budžetom oko koje se svi tuku", smatra Radmanović.

Ustav je regulirao da su svi u BiH ravnopravni ali se to, mišljenja je Radmanović, različito tumači od perioda visokog predstavnika za BiH Wolfganga Petricha.

"Moje viđenje je da svi trebaju biti ravnopravni. Treba sagledati realno stanje, koliko ko i gdje živi. Tvrdim da su i Hrvati i Bošnjaci ravnopravni u Republici Srpskoj i to nije teško dokazati. Drugo je pitanje koliko se njih vratilo", kazao je Radmanović.

Na pitanje da li to znači da iste šanse za, recimo, dobijanje posla imaju Bošnjak u Republici Srpskoj i Srbin u ovom entitetu, Radmanović je rekao da tu moramo biti realni.

"Prvo stopa nezaposlenosti u BiH je ogromna. Nezaposleni su svi i Srbi i Hrvati i Bošnjaci i ostali i vrlo je teško naći posao. Kada to prevedete u nacionalni odnos, teže je Bošnjacima i Hrvatima u Banjoj Luci naći zaposlenje, ali mnogo teže je ili gotovo nemoguće isto to za Srbe u Sarajevu. Mislim da to ne smije izazivati rasprave i svađe, a to se dešava. Kada god neko kaže kako je teško u Banjoj Luci, odgovaram da je još teže u Sarajevu i onda dobijete mnogo veći problem, a ne rješenje. Zalažem se da se ovakvim stvarima prilazi smireno, s idejama koje će rješavati problem, a ne ga povećavati. Izvještili smo se u tome da optužujemo druge. Mogu vam sada satima pričati ko je kriv u Sarajevu za čitavu situaciju u BiH, a koga god pitate u Sarajevu ko je kriv loptica se prebacuje u Banju Luku i na Milorada Dodika. To nisu rješenja", mišljenja je Radmanović.

Ko je odgovoran za takvu situaciju?

"Krivci broj jedan su političari, u prvom redu oni iz vana koji osmišljavaju i prave zone uticaja, a onda mi u BiH koji smo nesposobni da se dogovorimo oko bilo čega. Uvijek pozivam na dogovor unutar BiH, a ne da svi trčimo strancima i žalimo im se. I kad se ne slažemo u BiH, tvrdim da mi više volimo ovu zemlju nego neki stranac koji je došao tu za ko zna koja sredstva i sa ko zna kakvim ciljevima", smatra član Predsjedništva BiH.

Kada sve to dođe do medija na koje, realan je Radmanović, političari imaju manje-više uticaja, onda dolazi do opšteg haosa, odnosno, narod je isprepadan pričama o ratu te tako stvaramo neprijatelje jedni drugima.

"Moglo bi se analizirati zašto je to tako. Ali, političari jesu oni koji moraju, u prvom redu, da se potrude da te stvari idu na bolje. Drugo, treba nam više odgovornosti. Ne one u kojoj će visoki predstavnik smijeniti nekog s funkcije, već unutrašnje odgovornosti. Na primjer, danas smo u situaciji da BiH ne plaća svoj spoljni dug, a ima sredstva za to, a samo zato što je odlazeći ministar finansija i trezora BiH ljut i kaže da neće da potpiše nalog. Imam pismo u kojem čovjek kaže da neće da potpiše isplatu spoljnog duga. Ni u jednoj normalnoj zemlji niko ne bi pokušao da to uradi jer ruši rejting koji je ionako nikakav kada je BiH u pitanju. Ustavni sud je rekao da se spoljni dug, bez obzira na situaciju, mora isplaćivati, a on neće. I niko mu ništa ne može. Mi smo imali ministra inostranih poslova kojem je na početku mandata sud rekao da je u sukobu interesa, a on pet godina radi. I nikom ništa. Tako društvo ne može funkcionisati, sve dok se ne dođe do normalnog sistema odgovornosti", pojasnio je.

To se mora uraditi i zbog mladih ljudi koji gledajući ovakvu situaciju rado odlaze iz BiH.

"Kada mladi ljudi vide političare koji izvoljevaju, mogu voziti pijani, slupati auto i imaju stav da im niko ništa ne može, onda, uz činjenicu da teško žive i pronalaze zaposlenje, odlučuju da idu vani. Naravno, ovo je sve vrlo lako reći, ali teško bilo šta uraditi", rekao je.

Aktuelni problem oko budžeta BiH Radmanović pojašnjava polazeći od činjenice da budžet čine narodne pare kojim upravljaju neposredno izabrani narodni predstavnici, dakle, Parlament.

"On je ključni za usvajanje i trošenje i koristi mogućnost da prenosi pravo trošenja, u skladu s Ustavom, na Vijeće ministara, a što može uvijek da vrati. To ne može nikakav ministar kojeg taj Parlament izabere. U BiH je još komplikovanije jer je uključeno i Predsjedništvo kao neposredno izabrani organ i predlagač budžeta. Uz sve to, pojave se ministar i njegov zamjenik koji drže predavanje čitavoj državi. Zamjenik tumači šta je usvojio Parlament. To sam gledao s nevjerovatnim čuđenjem. Zamjenik kaže usvojen budžet od milijardu i osam miliona, a Parlament nije dobio ni materijal. Sve je ispočetka išlo naopako", pojašnjava Radmanović.

Predsjedništvo BiH je preglasavanjem Radmanovića poslalo prijedlog budžeta u Parlament prije deset mjeseci. Parlament je prijedlog vratio u Predsjedništvo i već tada se trebalo ući u dogovore oko usaglašavanja teksta prijedloga. Tvrdi da se to dešavalo i ranije i da je budžet usvajan i mimo toga što je član Predsjedništva BiH preglasan.

"Ovaj put, Predsjedništvo se nije opredjelilo da ponovo pošalje budžet Parlamentu. Prvi pokušaj rješenja ovog problema bio je krajem oktobra 2011. kada sam insistirao da Predsjedništvo ipak pošalje prijedlog koji bi bio na nivou privremenog finansiranja. Tom prilikom je ministar Dragan Vrankić Predsjedništvu rekao da je to nepotrebno, s čim su se složila dva člana Predsjedništva i Prijedlog nije otišao. Lideri šest političkih partija su nedavno usaglasili ono što sam tada predlagao - da treba usvojiti budžet na bazi onoga što je potrošeno. Tad je nastao problem. Tada su se, očito, neki u Ministarstvu finansija prepali da su otkriveni jer je potrošeno, grubom procjenom, negdje oko 860 miliona KM, a oni hoće budžet od milijardu i osam. Dakle, problem je u tih 140 miliona koji su prenošeni nekoliko godina i za koje niko ne zna gdje su i zašto su prenošeni. Zbog pobune ministra, a to je pobuna koja bi u svakoj drugoj zemlji vukla ko zna kakve posljedice, mi smo sada u situaciji da stoji spoljni dug BiH, da ima odluka da se on plaća, a da tri potpisnika Ministarstva finansija kažu da to neće potpisati. BiH je ionako po rejtingu na nivou koji nas tretira kao smeće, a sada idemo još unazad. Novi Savjet ministara će morati riješiti nacrt budžeta za 2012., za 2011. je, po mom mišljenju, sve završeno, ako se držimo činjenica: koliko je sredstava potrošeno, a ne nečijih i nekih fikcija", pojasnio je Radmanović.

S obzirom da se ovdje radi o kršenju odluka Ustavnog suda, Radmanović smatra da bi se u čitavu priču trebalo uključiti Tužilaštvo.

"Nikako ne može biti spriječeno plaćanje spoljnog duga. Ovo dovodi do zaista opasne situacije", kategoričan je Radmanović.

Ponovio je da mora postojati sistem odgovornosti koji će preduprijediti "lupanje auta, trošenje stotinu dnevnica godišnje i reprezentacija i da možete odbiti plaćanje spoljnog duga bez obzira što o tome postoji odluka Ustavnog suda".

Kada su u pitanju putovanja članova Predsjedništva BiH, susreti sa svjetskim državnicima kao i diplomatske posjete BiH, Radmanović je istakao da broj posjeta i njihova uspješnost podliježu različitim ocjenama i različitoj percepciji ljudi.

"Ne bi se moglo reći da smo pretjerano, u 2011., i išli odavde i imali posjete. Dolazili su nam, što je vrlo važno, svi iz regije, a i mi smo uzvraćali posjete. Bili smo u zvaničnim posjetama u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj i oni su dolazili ovamo. Tu su u multilateralni regionalni sastanci, vrlo važni, poput dva susreta sa Srbijom i Hrvatskom u ovim zemljama, a sada se taj sastanak treba održati i u BiH. Nadalje, tu je sastanak Srbija, Turska i BiH u Karađorđevu, a isti takav će biti održan i u BiH", izdvojio je Radmanović.

Predsjedništvo BiH je učestvovalo i na multilateralnom sastanku u Kazahstanu, Lisabonu gdje je BiH bila u ulozi članice Partnerstva za mir, Varšavi na skupu kojem je prisustvovao i predsjednik SAD-a Barack Obama itd.

"Pitanje je da li je moglo ovakvih putovanja biti više, ali to je dvosjekli mač. Kada putujete, onda vam saberu dnevnice i broje koliko ste potrošili, a kada ne idete onda nas napadaju da smo mogli uraditi više na predstavljanju BiH", zaključio je Radmanović.

U BiH su dolazili mnogi visoki dužnosnici američke vlade i dužnosnici evropskih zemalja, ali i predstavnici islamskih, za BiH, prijateljskih zemalja.

"BiH još uvijek ima dovoljno pažnje. Manje je paze stranci koji su u BiH nego oni van nje. Čak bih mogao reći da vrlo često ocjene ovih koji borave u BiH nisu dobre i ne koriste građanima BiH", smatra Radmanović.