Razmatranje mogućnosti zaštite autorskih prava prvenstveno na internetu bilo je u fokusu okruglog stola "Autorsko pravo u digitalnom dobu", kojeg je danas u Sarajevu organiziralo Društvo za pružanje intelektualnih usluga, zastupanje i zaštitu autorskih prava "Sine Qua Non"

Razmatranje mogućnosti zaštite autorskih prava prvenstveno na internetu bilo je u fokusu okruglog stola "Autorsko pravo u digitalnom dobu", kojeg je danas u Sarajevu organiziralo Društvo za pružanje intelektualnih usluga, zastupanje i zaštitu autorskih prava "Sine Qua Non".

U radu ovog skupa učestvovali su stručnjaci za oblast zaštite autorskih prava, pravnih nauka i interneta, kako bi razmotrili primjere kršenja ovih prava, kao i evropsku praksu u ovoj oblasti.

Utemeljiteljica sistema "Sine Qua Non" Amela Hadrović-Hasanefendić navodi da je cilj skupa podići svijest ljudi o digitalnom dobu i autorskom pravu kao nematerijalnom dobru.

"Internet nam je donio mogućnost da brzo razmjenjujemo različite sadržaje, informacije, stičemo znanja i komuniciramo na različite daljine. To sve ima ekonomske posljedice - ne samo da je oštećena ekonomija pojedinačnih država, već globalna ekonomija, ali najveće štete trpe autori", kazala je ona.

Podvukla je da u BiH još nije počela digitalizacija i zaštita digitalnih sadržaja, te da iako postoji zakonska legislativa za ovu oblast - nedostaje akcija.

Hadrović-Hasanefendić smatra da reagirati trebaju nadležne državne institucije - za informatičko društvo Regulatorna agencija za komunikacije, a za oblast autorskih prava Institut za intelektualno vlasništvo BiH.

Predsjedavajući Evropskog komiteta društava za zaštitu autorskih prava CISAC Nenad Marčec ističe da je na internetu gotovo stopostotno prisutna razmjena svih autorskih sadržaja, bez odobrenja autora.

"Smatramo da tu nije potrebno uvoditi nikakve agresivne metode, posebno ne protiv interneta ili korisnika. U korištenju interneta uživaju korisnici, web sajtovi, dakle poslovni segment, dok su nositelji prava jedini koji u ovoj priči nemaju interes. Potrebno je pronaći dobar sistem koji bi omogućio autorima da mogu živjeti od svog rada", zaključio je on.

Govoreći o praksi u ovog oblasti, Marčec navodi da autori ne prijavljuju kršenja njihovih prava na internetu, jer je u današnjim okvirima gotovo nemoguće ostvariti takvu zaštitu. Stoga je potrebno razmotriti evropska rješenja za ovu oblast. zaključio je on.

Glasnogovornica Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Amela Odobašić podcrtava da ova Agencija nije nadležna za regulaciju sadržaja koji se distribuira putem interneta, te da su za to nadležne druge institucije i zakonski okviri.

Ističe da je RAK nadležan za distribuciju programa putem digitalne platforme, te da su svi koji koriste taj način dužni osigurati validne ugovore. Do sada RAK nije zabilježio kršenje prava u tom segmentu.

Foto: MPphoto