Haiti i Dominikanska Republika mogli bi ući u period u kojem bi ih sporadično mogli pogoditi snažni potresi

Haiti i Dominikanska Republika mogli bi ući u period u kojem bi ih sporadično mogli pogoditi snažni potresi - ukazuju rezultati danas objavljene naučne studije.

Studija navodi da je potres magnitude sedam stepeni Rihterove skale, koji je prije dvije godine pogodio i devastirao Haiti, vjerojatno bi bio samo prvi u nizu potresa slične jačine.

U haićanskoj katastrofi u januaru 2010. poginulo je 314.000 ljudi, a u toj ostrvskoj zemlji situacija je i nakon dvije godine od razornog potresa i dalje poprilično loša - stotine hiljada ljudi i dalje žive u kampovima i gladuje. Mnoge je pokosila kolera koja je izbila nakon potresa -  javlja agencija AP.

Vodeći autor studije William Bakun rekao je da mu se čini da je potres na Haitiju možda obilježio početak novog ciklusa velikih potresa na rasjedu Enrikiljo,  i to 240 godina nakon seizmičkog mirovanja.

Bakun je dodao kako izgleda da je cijeli sistem Enrikiljo seizmički aktivan, stoga bi se Haiti i Dominikanska Republika trebali dobro pripremiti za buduće snažne potrese.

Značajnije seizmičke aktivnosti nije bilo od 1770. godine

Autori su dokumentovali niz od četiri velika potresa magnitude 6,6 stepeni po Rihteru i jačih, koji su pogodili Hispaniolu, karipsko ostrvo koje te dvije ugrožene zemlje dijele, a ta je aktivna faza počela 1701. u blizini epicentra potresa na Haitiju, te je završila 1770. godine.

U 240 godina, od 1770. pa do 2010. nema zapisa o značajnijim potresima u području Enrikilja, osim jednog iz 1860. koji se najvjerojatnije dogodio u moru.

Vjerovatno je počeo novi aktivni period, pa je potrebno da se Haiti i Dominikanska Republika usredsrede na izgradnju infrastrukture otporne na potrese.

Studija je objavljena u februarskom izdanju Američkog seizmološkog saveza.