Iskustvo BiH govori da u ratu niko nije dobio, nego da su svi gubili, a samo je pitanje ko je izgubio više, rekao je danas u Sarajevu ministar odbrane BiH Selmo Cikotić

Iskustvo BiH govori da u ratu niko nije dobio, nego da su svi gubili, a samo je pitanje ko je izgubio više, rekao je danas u Sarajevu ministar odbrane BiH Selmo Cikotić.

On je rekao novinarima, u okviru regionalne konferencije "Perspektive regulisanja upotrebe oružuja prema međunarodnom humanitarnom pravu", da je to ključna lekcija iz primjene međunarodnog humanitarnog prava koju BiH može da ponudi u kodifikovanju međunarodne svjetske prakse humanitarnog prava.

Prema njegovim riječima, ratovi u BiH i drugim državama bivše Jugoslavije i Haški tribunal svojim iskustvom značajno doprinose daljem razvoju međunarodnog humanitarnog prava.

On je istakao da je značajno da budu razmatrene ne samo norme međunarodnog humanitarnog prava već i opšti pristup ratu kao instrumentu rješavanja otvorenih pitanja.

"Ključna poruka koju ovaj skup treba da ima jesta da koliko god treba normirati sve odredbe međunarodnog humanitarnog prava o upotrebi različitih vrsta borbenih postupaka, operacija, različitih vrsta naoružanja koje je dozvoljeno ili nije dozvoljeno, da je najbolji pristup primjeni međunarodnog humanitarnog prava upravo prevencija rata kao instrumenta", istakao je Cikotić.

Prema njegovom mišljenju, učesnici skupa imaju šta da ponude u razvoju prakse u smislu definisanja konkretnijeg odnosa prema pojedinim vrstama naoružanja, pojedinim novim vrstama borbenih operacija koje se sve više primjenjuju, posebno u smislu zaštite neborbenog stanovništva koje sve više strada u modernim oružanim sukobima, krizma i konfliktima koji su predmet razmatranja međunarodnog humanitarnog prava.

Cikotić je naglasio da međunarodno humanitarno pravo predstavlja veoma važan sastavni dio ukupnog međunarodnog javnog prava.

"Ono se značajno primjenjuje u međunarodnoj pravnoj praksi u posljednjih stotinjak godina, ali je svoj veliki dorpinos doživjelo nakon Drugog svjetskog rata i završetka rada Nirnberškog i Tokijskog suda kada su donesene četiri konvencije Međunarodnog komiteta crvenog krsta (MKCK) u praksi, poznate kao Ženevske konvencije, koje su nakonadno dopunjene protokolima iz 1977. godine", podsjetio je Cikotić.

Šef delegacije MKCK-a u BiH Boris Kelečević rekao je da je međunarodno humanitarno pravo nerazdvojno od ratnog sukoba, odnosno da je ono praktično rođeno na bojnom polju i da je zato neizbježno da se o međunarodnom humanitarnom pravu razgovara sa onima koji su direktni učesnici sukoba.

"Na skupu će biti riječi o svim izazovima koje je ponudila bliska prošlost, ratnim sukobima u regionu i izazovima koje nam nudi budućnost, pogotovo razvoju novih tehnologija koje mogu da imaju uticaja na buduće sukobe i mogu da ugroze one koji bi prema međunarodnom humanitarnom pravu trebalo da budu zaštićeni u svakom momentu", istakao je Kelečević.

Prema njegovom mišljenju, ova konferencija, čiji su organizatori MKCK-a iz Ženeve i Ministarstvo odbrane BiH, je iskorak jer će pomoći da se vidi kako ide provođenje međunarodnog humanitarnog prava, te sagledaju izazovi koje nudi razvoj novih tehnologija.

Konferenciji prisustvuje više od 50 predstavnika iz zemalja jugoistočne Evrope, MKCK-a, Razvojnog programa UN (UNDP), OEBS-a, EUFOR-a, nevladinih organizacija, Parlamentarne skupštine BiH, Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH, Ministarstva inostranih poslova, Ministarstva bezbjednosti i BHMAK-a.