Predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy rekao je na završnoj pres-konferenciji da su čelnici EU-a zatražili da se do kraja ove sedmice postigne globalni sporazum o otpisu duga Grčkoj i o novom programu pomoći od 130 milijardi eura kako bi se spriječio bankrot države

Čelnici Evropske unije (EU) dogovorili su se u ponedjeljak na neformalnom samitu u Bruxellesu o tekstu ugovora o fiskalnoj disciplini koji će početkom marta potpisati 25 zemalja članica te pozvali da se do kraja ove sedmice postigne sporazum između Grčke i njenih privatnih vjerovnika o otpisu duga.

Dogovor o fiskalnom paktu će potpisati 25 od 27 zemalja članica, sve osim Velike Britanije i Češke. Odluka o sklapanju međuvladina ugovora o fiskalnoj disciplini donesena je na samitu 9. decembra prošle godine.

Tada su na to pristale sve članice osim Velike Britanije, a sada se Londonu pridružila i Češka, koja se poziva na ustavne poteškoće pri ratifikaciji toga ugovora jer se ne isključuje ni mogućnost raspisivanja referenduma.

U fiskalnom paktu zemlje potpisnice će se obvezati da će voditi uravnoteženu proračunsku politiku, zaustaviti rast dugova i početi ih smanjivati. Odredbe da strukturni proračunski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a zemlje članice trebale bi ugraditi u svoje ustave ili u zakone koje imaju ustavnu snagu. U slučaju kršenja dogovorenih pravila slijedile bi kazne.

Predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy rekao je na završnoj pres-konferenciji da su čelnici EU-a zatražili da se do kraja ove sedmice postigne globalni sporazum o otpisu duga Grčkoj i o novom programu pomoći od 130 milijardi eura kako bi se spriječio bankrot države.

Pozivamo ministre finansija eurozone da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se postigao dogovor s bankama (privatnim vjerovnicima) i kako bi se odobrio program pomoći od 130 milijardi eura, koji su ranije obećani, rekao je Van Rompuy.

Čelnici EU-a postigli su u oktobru prošle godine dogovor s privatnim bankama da otpišu polovinu svojih potraživanja od Grčke kako bi joj se smanjio dužnički teret te obećali još 130 milijardi eura pomoći pod uvjetom stroge provedbe drastičnog programa štednje. Međutim, posljednjih sedmica zapeli su pregovori s privatnim bankama, koje traže više kamate na svoja preostala potraživanja nego što je to za Grčku dugoročno prihvatljivo.

Samit je započeo u znaku polemike oko njemačkog prijedloga da se Grčku stavi pod tutorstvo EU-a, što je Atina odbila, a neki čelnici ocijenili "ponižavajućim" i "uvredljivim".

Na samitu je nađeno i kompromisno rješenje za spor između Francuske i Poljske oko toga tko može sudjelovati na samitima eurozone. Francuska je tražila da to mogu biti samo zemlje članice, dok je Poljska insistirala na tome da na takvim sastancima trebaju sudjelovati sve zemlje potpisnice fiskalnog pakta.

Po konačnom kompromisu na samitima eurozone sudjelovat će u pravilu zemlje koje koriste zajedničku valutu, a ostale će moći biti pozivane kada se razgovora o nekim pitanjima.

Čelnici su također potvrdili promjenu ugovora o stalnom fondu za podršku zemljama eura u poteškoćama Evropskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM), koji će početi djelovati u julu ove godine, godinu dana ranije nego što je prvotno bilo predviđeno.

On bi načelno trebao raspolagati s 500 milijardi eura sredstava, a na Njemačku se vrši pritisak da se taj iznos povisi na 750 milijardi. O tome će se detaljnije razgovarati na samitu u martu.