Suđenje Radovanu Karadžiću nastavljeno je u utorak iskazom sudskog antropologa Williama Haglunda, koji je učestvovao u ekshumacijama masovnih grobnica u okolini Zvornika u kojima su pronađeni ostaci stotina srebreničkih Bošnjaka

Suđenje Radovanu Karadžiću nastavljeno je u utorak iskazom sudskog antropologa Williama Haglunda, koji je učestvovao u ekshumacijama masovnih grobnica u okolini Zvornika u kojima su pronađeni ostaci stotina srebreničkih Bošnjaka.

Haglund je u izvještaju, koji je Haško tužilaštvo uvrstilo kao dokaz, iznio rezultate ekshumacija tri masovne grobnice u Cerskoj, Orahovcu i na vojnoj farmi Branjevo.

Iz primarne grobnice kraj puta u Cerskoj ekshumirana su tijela 150 muškaraca, od kojih samo jedan nije bio ubijen hicima iz vatrenog oružja, pojasnio je svjedok.

Na lokaciji kod Orahovca, Haglund je iz grobnice označene kao Lažete 2a iskopao 112 skoro kompletnih tijela. Susjedna jama, poznata kao Lažete 2b, prema iskazu svjedoka, bila je ranije prekopana kako bi se iz nje uklonili leševi i u njoj su pronađena 52 nekompletna tijela, kao i 98 dijelova tijela.

U pokušaju da se sakriju tragovi zločina, tijela su bila uklonjena i iz grobnice u Branjevu prije nego što su do nje stigli istražitelji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), rekao je Haglund i dodao da je veći dio grobnice bio prazan, a iz jednog dijela ekshumirani su ostaci “najmanje” 132 osobe.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), optužen je za genocid nad više od 7.000 bošnjačkih muškaraca iz Srebrenice koje su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), pod njegovom vrhovnom komandom, strijeljali u danima nakon što je VRS 11. jula 1995. zauzela tu enklavu u istočnoj Bosni.

Prema optužnici, na farmi Branjevo srpske snage su do 16. jula 1995. ubile 1.200 Bošnjaka, a u Orahovcu 14. jula njih oko 1.000. Kraj puta u Cerskoj, strijeljano je 150 zarobljenika iz Srebrenice, dovezenih u pet autobusa. U optužnici piše i da je VRS tijela žrtava iz primarnih grobnica premjestila u brojne sekundarne grobnice u pokušaju da prikrije zločin. Karadžić je optužen i za druge zločine širom BiH.

U unakrsnom ispitivanju, Karadžić je sugerirao da su vlasti BiH “manipulirale” posmrtnim ostacima poslije ekshumacija. Nakon što je Haglund odbacio tu mogućnost, Karadžić ga je pitao: “Kako je moguće da su identifikovani ostaci čovjeka koji je umro prirodnom smrću 1982., a da to niste učinili vi?”

Ulažući prigovor, tužioci su ustvrdili da je to “hipotetičko pitanje” i pozvali optuženog da predoči dokaze. “Imamo dokaz da je čovjek koji je umro 1982. identifikovan kao žrtva iz jula 1995. godine i taj ćemo dokaz podnijeti kasnije u sistematizovanoj formi”, odgovorio je Karadžić, precizirajući da će to učiniti kada bude raspravljano o nalazima Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP).

Kao i tokom ispitivanja prethodnih svjedoka koji su ekshumirali grobnice, Karadžić je izložio tezu da su u grobnicama bile osobe koje su poginule tokom “44 mjeseca sukoba”, na šta je Haglund odgovorio negativno rekavši da “grobnice nisu bile stare”.

Na sugestiju da su žrtve pale u borbi, svjedok je uzvratio da je određen broj pronađen sa povezima preko očiju. Optuženi je na to kazao da su poveze oko čela “nosili i islamski borci”, ali je Haglund naglasio da su u grobnicama pronađeni “povezi čvrsto vezani oko očiju” ubijenih.

Karadžić je rekao i da su tijela u masovne grobnice mogla biti sahranjena tokom postupka “asanacije”, odnosno uklanjanja ubijenih s bojnog polja, ali je svjedok odgovorio da o tome ne zna ništa, javio je BIRN.

Suđenje Karadžiću bit će nastavljeno u srijedu, 1. februara ove godine.