Vlada Republike Srpske (RS) potrošila je 26 miliona maraka poreznih obveznika za finansiranje zapošljavanja pripravnika visoke stručne spreme, a projekt je imao značajne nedostatke

Vlada Republike Srpske (RS) potrošila je 26 miliona maraka poreznih obveznika za finansiranje zapošljavanja pripravnika visoke stručne spreme, a projekt je imao značajne nedostatke.

Glavna služba za reviziju javnog sektora RS-a je, u prvoj cjelovitoj analizi ovog projeka, otkrila niz propusta, nedosljednosti i privilegija, da bi na kraju zaključila da su očekivani efekti izostali.

U reviziji učinka “Funkcionisanje projekata zapošljavanja pripravnika visoke stručne spreme“, čije detalje je objavio banjalučki portal „capital“, otvoreno se sumnja u efikasnost trošenja 26 miliona maraka za zapošljavanje 4.200 pripravnika.

“Struktura sufinansiranih pripravnika pokazuje da projekti nisu doprinosili smanjenu dugotrajne nezaposlenosti”, navodi se u reviziji učinka koju je uradila Glavna služba za reviziju javnog sektora RS-a.

Nezaposlenost je ostala ista, jer za razliku od susjednih država, RS poslodavce nije ni uvjetovala da zadrže radnike barem godinu ili dvije poslije isteka pripravničkog staža.

Ciljevi projekta su pogrešno postavljeni, strategija nije rađena u saradnji s privrednicima, a analizu efekata nijedna vladina institucija nikada nije radila.

Ono što je posebno sporno jeste da su pripravnici zapošljavani u javnom sektoru, Vladi i općinskoj administraciji, a ne privredi.

“Tri četvrtine sufinansiranih pripravnika staž su obavljali u javnom sektoru, a samo jedna četvrtina u privatnom sektoru. U privredi, koja je projektom definisana kao prioritetna, staž je obavljalo samo 10 posto osoba ili svaki 11. pripravnik. U nerazvijenim sredinama, koje su također navedene kao prioritet, pripravnički staž je obavljalo samo 11 odsto pripravnika“, ističe se u reviziji.

RS je zapravo sama sebi plaćala pripravnike koji su je koštali osam hiljada maraka godišnje.

Zavod za zapošljavanje RS-a to nije sprječavao, naprotiv, zahtjeve privrednika je često odbijao, a svaki zahtjev državnih institucija i fondova bez pogovora prihvatao, ocijenila je revizija.

Više od polovine plaćenih pripravnika su ekonomisti i pravnici što je znatno iznad njihovog učešća u nezaposlenima s visokom spremom. Inženjera je vrlo malo.

Nejasno je reviziji, ali i privrednicima, zašto država nije pomagala zapošljavanje nižih, ali deficitarnih zanimanja za kojima privreda vapi.

Revizija otkriva cijeli niz neregularnosti, od toga da je sve vršeno tajno, da su neki poslodavci priviligovani, da su odobravani zahtjevi i nakon zatvaranja javnog poziva, pa do problema s plaćanjem.

Vlada RS-a je odobravala i veći broj pripravnika, a sredstva nije osigurala, pa mnogim privrednicima mjesecima nisu refundirana sredstva, zbog čega su poslodavci prijetili čak i tužbama.

Zavod za zapošljavanje je, kako se saznaje, probranim poslodavcima plaćao pripravnike koji čak nisu ni bili na evidenciji nezaposlenih.

Na početku projekta, 2007.  RS je imala 2.700 nezaposlenih visoobrazovanih kadrova, a četiri godine kasnije ta cifra je 6.152.