Grad Banjaluka pridaje veliki značaj socijalnom zbrinjavanju ugroženih osoba - tako je Centar za socijalni rad, za sada, uspio da zbrine sve beskućnike

Grad Banjaluka pridaje veliki značaj socijalnom zbrinjavanju ugroženih osoba - tako je Centar za socijalni rad, za sada, uspio da zbrine sve beskućnike.

Načelnik Odjeljenja za društvene djelatnosti Administrativne službe grada Ljiljana Radovanović rekla je Srni da u Banjaluci već šest godina veoma dobro funkiconiše Prihvatna stanica za odrasla lica zatečena u skitnji, koja djeluje u okviru Centra za socijalni rad.

"Trenutno u Prihvatnoj stanici borave četiri osobe i uglavnom je riječ o osobama koje imaju nekoga, ali su se, zbog različitih razloga, trenutno našla na ulici“, ističe Radovanović.

Ona kaže da je kapacitet Prihvatne stanice deset osoba i dodaje da je sigurno  da će svi beskućnici biti zbrinuti, odnosno biće im pružena adekvatna pomoć.

"Kada se osoba zatekne u skitnji, obavi se ljekarski pregled i, ako se utvrdi da nema zdravstvenih smetnji, upućuje se u prihvatnu stanicu, gdje dobija smještaj, hranu i primarnu zdravstvenu zaštitu", ističe Radovanovićeva.

Ona je apelovala na sve građane Banjaluke da pomognu Centru za socijalni rad, odnosno da, ukoliko primijete osobu u skitnji, to prijave policiji na broj 122 ili Centru za socijalni rad na broj dežurnog telefona 348-515.

"Svaki čovjek je dragocjen, pa ako spasimo bar jedan ljudski život, učinili smo mnogo", zaključila je Ljiljana Radovanović.

Portparol Centra javne bezbjednosti Banjaluka Igor Šukalo kaže da  policijski službenici, ukoliko uoče osobe u skitnji, o tome obavještavaju Centar za socijalni rad, nakon čega ih ta ustanova preuzima.  

U slučaju identifikacije odrasle osobe zatečene u skitnji, policija pravi prvi korak i obavještava Hitnu službu Doma zdravlja Banjaluka ili dežurnog radnika u Socijalno-gerijatrijskom centru Banjaluka.

Socijalni radnik Centra za socijalni rad Banjaluka Bernarda Petrović kaže da se trenutno u Prihvatnoj stanici za odrasla i stara lica zatečena u skitnji nalaze četiri beskućnika, od kojih su tri osobe muškog pola i jedna osoba ženskog pola.

"Na osnovu našeg dosadašnjeg iskustva i evidencija o boravku osoba u Prihvatnoj stanici konstatovano je da se broj korisnika povećava u hladnijem vremenskom periodu“, rekla je Petrovićeva.

Prema njenim riječima, vremenski period boravka u Prihvatnoj stanici trajje od pet do 30 dana, a  prosjek godina osoba zatečenih u skitnji varira od 19 do 87 godina starosti.

"Beskućništvo se definiše kao stanje u kojem se nalaze ljudi koji nemaju mogućnost adekvatnog stanovanja. Ono može nastati zbog lokalne ili regionalne nezaposlenosti, rata, rasne diskriminacije, psihičke nestabilnosti ili, naravno, kao kombinacija različitih faktora", objašnjava Bernarda Petrović.

Ona ističe da iskustvo u proteklim godinama ukazuje na to da su beskućnici uglavnom osobe sa poremećajem u mentalnom zdravlju sklona asocijalnom ponašanju, ali i osobe koja su se, usljed posebnih opkolnosti, našla na ulici (odbačenost od porodice, nizak socijalni status, psihička kriza).

Bernarda Petrović ističe da je tokom šest godina rada  i evoluacije konstatovano  da postoje dvije grupacije beskućnika.

"Jedna se odnosi na stil života - klasični beskućnici, koji lutaju iz grada u grad. Druga populacija beskućnika su osobe koje su zbog nemogućnosti rješavanja stambenog pitanja, poremećenih porodičnih odnosa, nemogućnosti zbrinjavanja korisnika u otvorenu sredinu nakon završene hospitalizacije sa Kliničko-bolničkom centru, postaju beskućnici", pojašnjava ona.

U Prihvatnoj stanici su tokom 2011. godine boravile 52 osobe, u 2010. godini 38, a od osnivanja 2005. godine do danas 246 osoba.

Nema tačnih podataka koliko ljudi bez adrese ukupno živi u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.