Cijena eventualnog izlaska bila bi viša nego cijena daljnjeg nastavka podržavanja Grčke, izjavio je Barroso

Predsjednik Evropske komisije (EK) Jose Manuel Barroso izjavio je u utorak da želi ostanak Grčke u eurozoni, jer bi cijena njena izlaska bila skuplja od ostanka u klubu zemalja koje koriste zajedničku valutu.

Želimo da Grčka ostane u eurozoni. Cijena eventualnog izlaska bila bi viša nego cijena daljnjeg nastavka podržavanja Grčke, izjavio je Barroso prije neformalnog sastanka s bivšim predsjednikom EK-a Jacquesom Delorsom.

Potpredsjednica EK Neelie Kroes izjavila je za nizozemski dnevni list De Volkskrant da izlazak Grčke iz eurozone ne bi bio smak svijeta, što je u suprotnosti s dosadašnjim stajalištem Evropske komisije.

I dalje se govori o urušavanju cijele strukture ako neka zemlja napusti eurozonu ili ju se zamoli da to učini. To naprosto nije istina, poručila je Kroes, također povjerenica EK za digitalnu tehnologiju.

Uočljivo je da EK-a pojačava pritisak na Grčku da se što prije dogovori s privatnim vjerovnicima o otpisu dijela duga i pristane na reforme koje traži EU-a i MMF u zamjenu za reforme koje je obećala, a još nije provela.

U Atini se vode paralelno dvije vrste pregovora. Grčka vlada pregovara s privatnim vjerovnicima o oprostu 100 milijardi duga. Iznos od 100 milijardi eura predstavlja polovinu privatnih potraživanja i 35 posto ukupnog duga Grčke. Cilj je da se otpisom duga grčki javni dug do 2020. smanji na 120 posto BDP-a umjesto sadašnjih 160 posto.

Bez dogovora s privatnim vjerovnicima Grčka bi se mogla naći u nekontroliranom bankrotu 20. marta, kada na naplatu stižu obveznice u iznosu od 14,5 milijardi eura.

Paralelno s tim, Atina vodi pregovore i o uvjetima za dobivanje novog paketa pomoći od 130 milijardi eura od Evropske centralne banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Od Atine se zauzvrat traži privatizacija dobrog dijela državne imovine, što je vlada obećala ali još nije provela te provedba reformi, posebno reformi na tržištu radne snage.

U Atini se u utorak na poziv sindikata okupilo više hiljada ljudi koji traže od vlade da ne dopusti otpuštanja u javnom sektoru, da ne smanjuje minimalne plaće i penzije. Istodobno, premijer Lucas Papademos pokušava od čelnika političkih stranaka iz vladajuće koalicije dobiti pristanak za provedbu reformi.

Barroso je rekao da je dogovor s Atinom vrlo blizu.

Vrlo smo blizu konačnom dogovoru u Atini i činimo sve što možemo da dođemo do rješenja, rekao je.