Prof.dr. Omer Ibrahimagić, uvodničar na današnjoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 izrazio je uvjerenje da bi se primjenom 'bosanskog modela' organizacije vlasti u BiH, kojeg karakteriše mješovita primjena građanske i konsocijacijske demokratske vlasti, moglo postići ravnopravno učešće svih etničkih grupa u vršenju vlasti na svim nivoima
Omer Ibrahimagić/Krug 99
Prof.dr. Omer Ibrahimagić, uvodničar na današnjoj sesiji Asocijacije
nezavisnih intelektualaca Krug 99 izrazio je uvjerenje da bi se
primjenom 'bosanskog modela' organizacije vlasti u BiH, kojeg
karakteriše mješovita primjena građanske i konsocijacijske demokratske
vlasti, moglo postići ravnopravno učešće svih etničkih grupa u vršenju
vlasti na svim nivoima.
Ibrahimagić objašnjava da je bit tog modela zamjena dosadašnjih
partnerskih oblika predizbornog udruživanja stranaka u koalicije kako bi
za tu listu glasali svi narodi u BiH kao građani, a ne bi glasali za
predstavnike samo svog naroda ili nacionalne manjine.
Dodao je da su prednosti ovakvog modela višestruke, a prije svega jer bi
ta koalicija mogla formirati vlast u roku od 15 dana, podcrtavajući da
primjena takvog modela nije utopija budući da bi se samo u Izborni zakon
BiH trebao ugraditi član koji bi glasio "stranke i koalicije na izbore
izlaze s multietničkom listom proporcionalno sastavu stanovništva prema
popisu iz 1991. godine".
Ibrahimagić je govoreći o današnjoj temi Kruga 99 "20 godina
nezavisnosti i suvereniteta BiH" naglasio da sjenu na obilježavanje ove
godišnjice baca činjenica da se 1. mart kao Dan nezavisnosti ni ove
godine neće slaviti na cijelom prostoru BiH.
"Snage, koje su već referendumom 1992. godine bile poražene u činjenici
da je BiH nezavisna i suverena, i dalje se suprotstavljaju toj
historijskoj činjenici iako ju je kao takvu priznao čitav svijet, a na
putu je i da kao takva ispuni uvjete za ulazak u Evropske unije čime bi
bila osigurana i ekonomska sigurnost njenog naroda", izjavio je
Ibrahimagić.
Kako tvrdi, BiH bi ulaskom u EU postigla i potrebno političko jedinstvo
zemlje i ljudi uz poštivanje bogatstva etno-kulturnih i konfesionalnih
razlika među svojim građanima "što daje nadu da ćemo jednom zajedno
obilježavati 1. mart kao Dan nezavisnosti BiH".
Predsjednik Kruga 99 prof.dr. Sulejman Redžić također je podcrtao da je
BiH "koliko se god to nekome sviđalo ili ne" nezavisna i međunarodno
priznata država, a kao takva je važan faktor ujedinjene Evrope i svoj
status treba zahvaliti volji građana koji su se 1992. godine
opredijelili da BiH postane nezavisan politički subjekt.
Nažalost, tvrdi, BiH nije suverena u punom kapacitetu, a takvom stanju
doprinosi sve agresivnija antibosanska politika u regionu, ali i u nekim
centrima međunarodne zajednice kao i djelovanje političke moći unutar
BiH.
Redžić ipak smatra da su za ovakvo stanje odgovorne sve strane u BiH,
jer ne postoji odlučnost vladajućih struktura da postdejtonsku BiH stave
na "zdrave noge", a uz to očigledna je kolizija između referendumske i
dejtonske BiH kada je u pitanju interpretacija njenog suvereniteta.
Referendum za nezavisnost BiH od tadašnje Jugoslavije održan je 29.
februara i 1. marta 1992. godine. Na referendum je izašlo 64,31 posto
birača s pravom glasa, za suverenost BiH glasalo je 99,44 posto birača
čime je BiH dobila nezavisnost, a ubrzo nakon toga počeo je rat. I danas
se 1. mart kao Dan nezavisnosti BiH slavi samo u jednom njenom dijelu.
Povezane vijesti
Ostale vijesti
