Raspoloživi pokazatelji u BiH jasno govore o kontinuiranom smanjenju broja otvorenih postupaka, kao najtransparentnijih i jedino moguće poštenih u provođenju javnih nabavki, a što ujedno ukazuje i na povećenje prostora za moguće tajne 'dilovske' nabavke koje se isključivo temelje na korupciji, tvrde u banjalučkom Udruženju građana 'Tender'

Raspoloživi pokazatelji u BiH jasno govore o kontinuiranom smanjenju broja otvorenih postupaka, kao najtransparentnijih i jedino moguće poštenih u provođenju javnih nabavki, a što ujedno ukazuje i na povećenje prostora za moguće tajne „dilovske“ nabavke koje se isključivo temelje na korupciji, tvrde u banjalučkom Udruženju građana „Tender“.

Na današnjoj prezentaciji izvještaja o rezultatima šestomjesečnog istraživanja u provođenju javnih nabavki u BiH, koje je rađeno u sklopu projekta „Monitoring i praćenje provođenja javnih nabavki u BiH“ koji se provodi uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije, predstavnici „Tendera“ su naveli da se broj ovih postupaka i dalje, nažalost, značajno smanjuje kao i vrijednost potpisanih ugovora u odnosu na 2008., 2009. i 2010. godinu, po procjeni za više od 10 posto.

„U cjelini posmatrano značajna je nelogičnost  i negativnost ispoljena u nerealnom planiranju sredstava za predmetne nabavke te visine potpisanih ugovora za iste gdje je registrovana razlika od 16,10 posto. Daleko najveća disproporcija u odnosu na potpisane ugovore prisutna je u ugovornim organima na državnom nivou gdje je registrovana razlika od 46,25 posto“, kazao je na pres-konferenciji Željko Grujić, generalni sekretar UG „Tender“. 

Smatra da  navedena ponašanja ukazuju na izuzetnu slabost i neodgovornost ugovornih organa u planiranjima javnih nabavki, ali i na svjesno ostavljanje prevelikog prostora za mogućnost naknadnih nabavki, uglavnom robe, po enormno visokim cijenama, a koje se očito namjerno izostavljaju iz specifikacija ili pak podizanja visina ugovorenih cijena za robu putem raznih aneksa ugovora.

U analiziranom periodu utvrđeno je da mnogi ugovorni organi određuju previsoke, ustvari, kako tvrdi, nezakonite visine cijena za otkup tenderske dokumentacije, čija realna cijena ne bi smjela prelaziti 15 KM, kao što je to Zakonom o javnim nabavkama predviđeno samo za kopiranje i dostavu.

Grujić ističe da, umjesto nuđenja besplatne tenderske dokumentacije koja bi objektivno privukla veći broj ponuđača i time osigurala veću konkurentnost, pa i niže cijene u ponudama, ugovorni organi su faktički nezakonito od ponuđača naplatili iznos veći od 300 hiljada KM, što je "najdrastičnije prisutno u entitetima, gdje je tenderska dokumentacija naplaćivana nezakonito u više od 80 posto slučajeva, a u jednom ugovornom organu je registrovana rekordna cijena tenderske dokumentacije od 3.450 KM".

Iz dosadašnje prakse je poznato, kaže Grujić, da visina naknade za tendersku dokumentaciju više od 50 KM predstavlja najčešći razlog za nemogućnost osiguravanja tri prihvatljive ponude, pa je šteta od nezakonitih visina cijena tenderskih dokumentacija za ugovorne organe prevelika, ne samo zbog ponovnog naknadnog oglašavanja nego i zbog gubljenja vremena, pa i ugrožavanja procesa rada.