Širom svijeta, prema posljednjim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, živi oko 1.350.000 osoba koje vode porijeklo iz BiH, zbog čega ova zemlja spada među države sa najbrojnijim iseljeništvom u svijetu u odnosu na ukupan broj stanovnika

Širom svijeta, prema posljednjim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, živi oko 1.350.000 osoba koje vode porijeklo iz BiH, zbog čega ova zemlja spada među države sa najbrojnijim iseljeništvom u svijetu u odnosu na ukupan broj stanovnika.
 
Unatoč toj činjenici, od prvih poslijeratnih izbora 1996. godine, konstantno opada broj registrovanih glasača iz dijaspore, bez obzira da li radi o opštim ili lokalnim izborima.
 
Za učešće na izborima 1996. godine bilo registrovano 458.000 građana u iseljeništvu, a već na izborima 2000. godine taj broj je bio prepolovljen. Za glasanje 2012. godine na lokalnim izborima u BiH, prema podacima Centralne izborne komisije (CIK ) BiH, registrovalo tek 38 hiljada građana koji žive u inostranstvu.
 
Sve je manji broj ljudi iz bh. dijaspore spremnih da glasaju na izborima u BiH. To se odražava i na etničku strukturu entitetskih, kantonalnih, gradskih i opštinskih skupština. To je posebno vidljivo na području Republike Srpske, jer je s prostora koji danas u pravnom okviru čini taj bh. entitet, u raseljeništvu blizu milion njenih građana, Bošnjaka i Hrvata izbjeglih i protjeranih tokom minulog rata.
 
Izborni prag za odbornička mjesta u skupštinama opština i gradova u međuvremenu je povećavan, pa tako u Republici Srpskoj više od osam godina u ogromnom broju lokalnih parlamenata nema predstavnika Bošnjaka i Hrvata ili je njihov broj drastično smanjen.
 
Primjeri za to su dvije najveće izborne jedinice u Republici Srpskoj, Banja Luka i Prijedor. Nakon prvih lokalnih izbora, održanih 1997. godine, broj povratnika Bošnjaka i Hrvata mjerio se promilima, ali su u Banjaluci bošnjačke i hrvatske stranke imale 13 odborničkih mjesta, da bi u posljednjih osam godina ostale bez ijednog. I u Prijedoru se bilježi konstantan pad broja bošnjačkih i hrvatskih odborničkih mjesta, pa su tako od 24 zastupnika koliko su imale 1997. godine, na prošlim lokalnim izborima sve probosanske stranke uspjele osvojiti svega sedam mjesta u lokalnom parlamentu.
 
Na kongresu Svjetskog saveza dijaspore BiH, održanom u junu ove godine u Sarajevu, bilo je riječi i o potrebi veće animacije građana za registraciju za ovogodišnje lokalne izbore. Savez je u završnom dokumentu pozvao svoje članove da „vrše agitaciju među građanima kako bi se odazvali na izbore“.
 
Aktivista Svjetskog saveza dijaspore BiH i predstavnik Udruženja Banjalučana Švedske, Mirsad Filipović, izjavio je za agenciju Anadolija da problem predstavlja komplikovan izborni proces, te odredbe Izbornog zakona BiH koje nalažu da se svi koji su žive van BiH moraju za svake izbore ponovo registrovati.

To odbija veliki broj građana da glasaju, kazao je Filipović. „Tu je i problem nejedinstva među probosanskim strankama, pa se onda i glasovi rasipaju. Ali uprkos tome ja stalno naše ljude u dijaspori upozoravam da trebaju glasati, pogotovo na lokalnim izborima, jer samo tako mogu utjecati na rješavanje onih pitanja koja su od njihovog interesa u Banjaluci“, istakao je aktivista Svjetskog saveza dijaspore BiH.
 
Član predsjedništva Stranke za BiH Muharem Murselović izjavio je za agenciju Anadolija da, osim komplikovanog biračkog prava i ograničenog vremena za registraciju pred svake izbore, ima još niz faktora koji su utjecali na rapidan pad broja glasača u dijaspori.
 
„Ljudi su se u inostranstvu snašli, etablirali i sve manje osjećaju važnost da ovdje glasaju. Mladi koji su u međuvremenu stasali u Švedskoj, Danskoj, Americi nezainteresovani su i gube vezu sa BiH. Možda bi odaziv za glasanje bio veći da se izbori održavaju tokom ljeta kada naši ljude dolaze ovamo“, ocijenio je Murselović.
 
Naveo je podatak da je u Prijedoru 26 hiljada Bošnjaka izvadilo lične dokumente, ali da na izbore izlazi oko pet hiljada onih koji su nastanjeni u tom gradu i manje od dvije hiljade izbjeglih Prijedorčana.
 
„Tu je i problem ukidanja takozvanog obrasca P2 koji je raseljenim licima omogućavao da glasaju za opštinu u kojoj su živjeli 1990. godine , pa nije čudo što se biračko tijelo osipa“, dodao je Murselović.
 
Za ove izbore sve su šanse da se dijaspora više animira propuštene. Murselović je poručio onima koji ne žele potpuni gubitak bh. dijaspore za izborne cikluse u zemlji, da pokrenu izmjene Izbornog zakona i osmisle strategiju kako da BiH ne ostane bez preko milion svojih građana rasutih po svijetu.