BiH svoje poljoprivredne resurse ne koristi dovoljno, nedostaju sistemska i dugoročna rješenja u poljoprivredi, obim investiranja u pojoprivrednu proizvodnju sa strane države i drugih investitora je nedovoljan i opadajući

Veterinarski fakultet u Sarajevu osim što je jedini te vrste u BiH po mnogo čemu je specifična institicija u odnosu na ostale članice Univerziteta u Sarajevu.

Kako pojašnjava novoimenovani dekan ovog fakulteta Nihad Fejzić od osnivanja fakulteta 1949. eduakcijski proces je zasnovan na jakoj integraciji nastave i nauke.

“Integracija je postignuta kroz posebnu organizacionu jedinicu fakulteta koju nazivamo Veterinarski institut. U radu instituta participiraju svi nastavnici i saradnici fakulteta, institut pored izvođenja naučnih projekata provodi i aplikativna istraživanja iz oblasti zdravlja životinja, kontrolu i istraživanja bolesti koje su zajedničke ljudima i životinjama, istraživanja radiobioloških kontaminacija, sigurnosti hrane i provodi druge aktivnosti koje podupiru novi razvojni koncept 'jednozdravlje- jedna medicina', naglašava Fejzić.

Kad je riječ o konkretnom interesu  za studij veterine Fejzić ističe da je riječ o zahtjevnom studiju čije prosječno vrijeme studiranja je između šest i sedam godina. A s druge strane kad je riječ o zapošljavanju veterinara situacija nije optimistična.

“BiH svoje poljoprivredne resurse ne koristi dovoljno, nedostaju sistemska i dugoročna rješenja u poljoprivredi, obim investiranja u pojoprivrednu proizvodnju sa strane države i drugih investitora je nedovoljan i opadajući. Analize ukazuju da, kao i drugim evropskim državama, povećava se interes za studij veterine sa namjerom da pozavršetku studija veterinari rade u velikim gradovima i bave se liječenjem kućnih ljubimaca.

Međutim, moramo razmišljati na način da uloga veterinara u poljoprivrednoj ekonomiji i ruralnom razvoju je danas ključna i da smanjenje interesa za rad u ovim oblastima za jednu siromašnu i traznicijsku ekonomiju kakva je naša može nadalje pogoršati  stanje“, kaže Fejzić.

Specifičnosti Veterinarskog fakulteta su labaratorije. Dekan naglašava da fakultet ima veći broj laboratorija (serologija, mikrobiologija, virusologija, bolesti peradi, mikrobiologija hrane, rezidueitoskikanti u hrani, toskikologija, radiobiološka kontrola) koje su funkcionalno organizirane u Veterinarski institut  fakulteta.

“U ovoj godini, laboratorije i ključne metode su akreditirane po standard ISO 17025.U pripremama za akreditaciju koje su trajale preko dvije godine provodili smo veoma zahtjevne procedure, kontrolisali naše rezultate u svjetskim i EU referentim laboratorijama, trenirali i obučavali laboratorijsko osoblje, nabavljali opremu. Sa akreditacijom smo sigurni da rezultati analiza koji se provode u našim laboratorijama su jednako valjani kao i rezultati u svjetskim laboratorijama. Ponosni smo kao kolektiv sa ukupnim rezultatima kad je u pitanju laboratorijska dijagnostika“.

Gore navedene činjenice uvode nas  u još jedan bh. paradoks. Naime, iduće godine naša zemlja gubi značajno tržište za namirnice životinjskog porijekla. Susjedna Hrvatska u koju je išao najveći dio izvoza iz ove ali i drugih grana privrede ulaskom u EU moraće primjenivati EU standard.

Kad je riječ o stručnosti i opremi imamo sve ali  ne postoji zakon po kojem bi ove laboratorije mogle uraditi potrebne analize.

O tome dekan Veterinarskog fakulteta Nihad Fejzić kaže:

“Nažalost, ovo je jedna od loših bh. zbilja, kasnimo u usvajanju EU propisa, kasnimo u njihovoj implementaciji, imamo zastoje u započetim aktivnostima i sve skupa, kad je u pitanju sanitarna i fitosanitarna oblast u BiH, imamo loš EU rejting, a to znači da naši proizvodi animalnog porijekla, osim proizvoda od ribe, ne mogu da se izvoze na EU tržište a samim tim od 1. januara naredne godine i u Republiku Hrvatsku.

Da pojednostavim, BiH ima uspostavljene državne institucije, certificirane laboratorije, u određenim segmentima smo i prevazišli EU standard, postoje dobre kompanije, tradicije u poljoprivrednoj proizvodnji, ali kad se to posmatra kroz zahtjevne I precizne 'oči' EU inspektora, ocjena je da naš sistem nije funkcionalan i da kompletan sistem ne može dati garanciju Eupotrošaču da štitimo njegovo zdravlje na onom nivou kako to propisuje EU legislative.

Naša odgovornost, kao fakulteta u ovom sistemu je školovanje kompetentnih veterinara i akreditirane laboratorijske usluge, i mi naš dio posla nastojimo da uradimo po standardima koje propisuje EU. Međutim, očigledno je da to nije dovoljno, jer ako cjelokupan sistem kontrole hrane od “farme do stola” nije fukcionalan i ima nedostatke onda se to vrlo brzo odrazi i na pozitivne  segmente".

A koliko je to "odražavanje" govori i činjenica da, kako Fejzić ističe, samo u mljekarstvu zbog gubitka hrvatskog tržišta šteta će da iznosi 40 miliona KM. A ostale indirektne štete mogu biti i deset puta veće.

Jedan od problema sa kojima se susrećemo u BIH je i raširenost  bruceloze bolesti opesne kako za životinje tako i za ljude.

Nihad Fejzić je kordinator projekta "Nadzor i kontrola bruceloze kod životinja i ljudi u BiH", za koji je BIH dobila sredstva IAEA-  Međunarodnrne agencija za atomsku energiju, u vrijednosti od od 210.000 eura . Kako Fejzić ističe ovaj projekat je u punoj implementaciji, planirana oprema je specificirana i očekuje se njena isporuka u septembru.

“Bruceloza je evidentno veliki problem za zdravlje životinja i ljudi u BiH i mislim da danas, nakon svihi skustava koja su nekad u prošlosti bila I nepotrebna, racionalnije prihvatamo ovaj problem. Sigurno je da ćemo se brucelozom baviti još više u budućnosti, da o potpunom iskorjenjenju i eliminaciji uzročnika bolesti iz naših životinjskih populacija teško možemo govoriti i da ćemo svaki propust iz prošlosti, propuste u preventive i sprječavanju širenja, morati platiti deset puta skuplje u budućnosti”, ističe Fejzić.

On naglašava da se u zdravlje i kontrolu zdravlja životinja treba ulagati više od 2,5 miliona KM godišnje koliko sada iznosi budžet federalnog Ministarstva poljopivrede namjenjen za kontrolu svih bolesti životinja.