Ekonomski eksperti smatraju da je Hrvatska na rubu preživljavanja - prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih dostigao je 301.583 osobe, dok je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj nezaposlenih u julu u odnosu na juni veći za 1,3 posto

Ekonomski eksperti smatraju da je Hrvatska na rubu preživljavanja - prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih dostigao je 301.583 osobe, dok je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj nezaposlenih u julu u odnosu na juni veći za 1,3 posto.

Cijene su sve veće, zbog suša Hrvatskoj prijeti nestašica hrane, plate su sve manje, a broj nezaposlenih raste iz dana u dan, pa je sve više onih koji su prisiljeni da kopaju po gradskim kontejnerima.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku za juni, plate su u odnosu na mjesec ranije smanjene nominalno za 0,7 posto.

Istovremeno, hrana nikad nije bila skuplja. Cijene hrane na svjetskom tržištu skočile su za deset posto, pokazao je najnovi izvještaj Svjetske banke.

Hrvatska ne zaostaje za svjetskim trendovima - prema posljednjim podacima, poskupjele su čak i osnovne životne namirnice poput ulja, brašna, mliječnih proizvoda i mesa, a strahuje se od novih poskupljenja.

Takođe, očekuje se da bi rast cijena goriva mogao da pokrene "domino efekat".

Od utorka bi stanovnici već preskupo gorivo trebali da plaćaju po još većim cijenama - 11,23 kune za litar eurosupera 95, a 10,38 kuna za litru eurodizela.

Eksperti kao jedan od problema navode i nered na berzama.

Berze, koje su bile mjesto gdje su formirane cijene proizvoda u odnosu na ponudu i potražnju -  pretvorene su u mjesto gdje se licitira i kocka i gdje se praktično igra sa finansijskim instrumentima, a to je teško i nemoguće predvidjeti.

Zavisno od stanja blagajne, država se može ili ne mora odlučiti za intervencije. Budući da je Hrvatska u debelom minusu, lako je zaključiti kakav  ishod je moguć.

U državnoj blagajni trenutno fali 800 miliona kuna.

Na cijene hrane ove jeseni uticaće i katastrofalne suše. Brojne županije već su proglasile elementarnu nepogodu, a štete su ogromne.

Dok seljaci brinu o tome kako nadoknaditi gubitke zbog slabog roda, građani se pitaju hoće li nakon poskupljenja struje, grijanja, goriva, poskupljenja brojnih drugih režija, a potom i same hrane, doslovno imati za hljeb.

Jedan od prijedloga za to kako spriječiti gladovanje nacije jeste smanjenje PDV-a na hranu.

Od prvog dana septembra, uz poruku "Hrvati u svojoj državi ne smiju biti gladni", Hrvarska seljačka stranka prikuplja potpise građana za smanjenje PDV-a na hranu na 10 posto.