Govoreći o saradnji BiH i Srbije u oblasti pravosuđa, Malovićeva je dodala da je potpisivanjem ugovora o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima omogućena neposrednija saradnja pravosudnih organa Srbije i BiH

Ministar pravde Srbije Snežana Malović rekla je da ima puno povjerenje u pravosudne organe Velike Britanije kada je u pitanju donošenje odluke o izručenju nekadašnjeg član ratnog Predsjedništva Republike BiH Ejupa Ganića, koji je uhapšen u Londonu 1. marta, i da će Srbija svakako poštovati odluku tog suda.

"Najvažnije je da nijedno lice osumnjičeno za ratne zločine ne izbjegne pravdu", naglasila je Malovićeva u intervjuu za "Nezavisne novine".

Govoreći o saradnji BiH i Srbije u oblasti pravosuđa, Malovićeva je dodala da je potpisivanjem ugovora o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima omogućena neposrednija saradnja pravosudnih organa Srbije i BiH.

"Ugovor o izvršenju sudskih odluka onemogućava osuđena lica da odlaskom u drugu državu, čiji su državljani ili gdje imaju prebivalište, izbjegnu izvršenje kazne na koju su pravosnažno osuđeni, što je dosad predstavljalo veliki problem u praksi", istakla je Malovićeva, ocjenivši da je za uspješnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, pored institucionalnog okvira, ključna saradnja zemalja u regionu.

Ministarstva pravde Srbije i Hrvatske, kaže ona, ubrzano rade na usaglašavanju teksta ugovora o izručenju kada su u pitanju krivična djela organizovanog kriminala i druga teška krivična djela, a kojim će biti predviđeno i izručenje domaćih državljana.

"Saradnja između ministarstava pravde Srbije i Hrvatske je na izuzetno visokom nivou, jer su obje zemlje posvećene unapređenju i jačanju bilateralne i regionalne saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala", rekla je Malovićeva.

Prema njenim riječima, Srbija je svoju opredjeljenost da organizovanom kriminalu stane na put jasno pokazala između ostalog i usvajanjem Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog djela, koji je jedan od odlučujućih mehanizama za uspjeh u toj borbi.

Malovićeva je rekla da su efekti ovog zakona, koji se u Srbiji primjenjuje od prošle godine, jasno i nedvosmisleno pokazali da se vršenje krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije ne isplati.

"Za nešto više od godinu dana, koliko je ovaj zakon u primeni, vrednost privremeno ili trajno oduzete imovine procenjuje se na više od 100 miliona eura. Očekujem da će ta suma biti višestruko veća u nastavku finansijskih istraga" i da će sve što je stečeno kriminalnim radnjama biti oduzeto, rekla je Malovićeva.

Po osnovu prihoda od izdavanja privremeno oduzetih nepokretnosti, kaže Malovićeva, Direkcija za upravljanje oduzetom imovinom, koja je formirana kao organ u sastavu Ministarstva pravde, mjesečno prihoduje oko 15.000 eura i taj novac se koristi za pomoć socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, kroz finansiranje rada narodnih kuhinja i drugih potreba najsiromašnijih građana Srbije.

"Suština Zakona o oduzimanju imovine je da se novcem oduzetim od kriminala i mafije, s jedne strane, finansiraju socijalno ugroženi dijelovi našeg stanovništva, a da se drugi dio novca koristi za jačanje kapaciteta države u borbi protiv organizovanog kriminala", objasnila je Malovićeva.