Stranka demokratske akcije (SDA) ne podržava donošenje Nacrta zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a, a pod zabranom je raspolaganja, jer smatra je antidejtonski i protivustavan

Stranka demokratske akcije (SDA) ne podržava donošenje Nacrta zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a, a pod zabranom je raspolaganja, jer smatra je antidejtonski i protivustavan.

Ovo je upozorio Ramiz Salkić, šef Kluba poslanika SDA i SDP-a u Narodnoj skupštini RS-a na početku današnje rasprave o ovom zakonskom aktu.

Salkić je optužio Vladu RS-a da, predlaganjem Nacrta zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a, a pod zabranom je raspolaganja, želi izazvati dodatne tenzije i netrpeljivosti te usložniti rjašavanje pitanja državne imovine na civilizacijski način.

Naglasivši da nema ustavnog osnova za donošenje entitetskog zakona o ovom pitanju i njegovo stavljanje u poziciju države, Salkić je konstatirao da u Narodnoj skupštini RS-a postoje oni koji ne žele da čuju drugačija razmišljanja.

“To govorim kao stanovnik RS-a. Ako neko misli da može donijeti ovakav zakon onda se mi nalazimo u jednoj jako ozbiljnoj situaciji. Sigurno je da će biti reakcija na ovakav zakon”, naglasio je on.

Optužio je Vladu RS-a I Ministarstvo pravde RS-a, kao predlagača, da ovim aktom rade protiv države, te žele da “uberu jeftine" političke poene.

“SDA će tražiti načina da na drugim mjestima prezentiramo ovaj problem. Ne mogu entiteti davati nešto državi. I Ministarstvo pravde RS-a ne može podijeliti BiH…To ne možete ni vi jer nisu mogli ni puno jači od vas. Ne možete dati nijedan gram ove zemlje nekome, iako imate moć da donosite zakone. Ta moć je prolazna i nije svemoćna. Razmislite još jednom prije nego što zakon pustite u proceduru”, rekao je Salkić obraćajući se poslanicima Narodne skupštine RS-a.

Salkićev istup je izazvao brojne replike srpskih poslanika, iz opozicije i vladajućih stranaka.

U Nacrtu zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a, pod zabranom raspolaganja, koji je utvrdila Vlada RS-a, definirano je da se sva imovina koja se nalazi na teritoriji RS-a, a pod zabranom je raspolaganja, uknjiži na taj entitet.

Pravo svojine bit će upisano bez saglasnosti osobe upisane u zemljišne knjige, navodi se u tom zakonskom aktu.

Također, predviđa se i da Vlada RS-a ima pravo prodavanja, mijenjana, ustupanja i davanja na korištenje, zakup, te poklanjanja te imovine.

Državnim institucijama BiH bit će data na korištenje imovina koja im je potrebna.

“Nakon iskazanih potreba od Vijeća ministara BiH, Vlada RS-a će s Vijećem zaključiti sporazum o ustupanju na korištenje dijela imovine, a koja se nalazi na teritoriji RS-a, potrebne institucijama BiH radi obavljanja posla iz njihove nadležnosti”, navodi se u Vladinom zakonu.

Po tom sporazumu bh. institucijama bi imovina RS-a bila ustupljena bez naknade, mogli bi i da je prilagođavaju za svoje potrebe, ali bi, navodi se, po prestanku potrebe za korištenjem morali da je vrate u posjed nadležnim organima RS-a i to bez naknade za ono što su u nju uložili.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestao bi da važi zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je u martu 2005. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnika Paddy Ashdown.

Ministar pravde RS-a Džerald Selman obrazložio je u uvodnom obraćanju da se Vlada RS-a odlučila na donošenje svog zakona jer nema dogovora o tom pitanju na nivou BiH.