Premijer Republike Srpske Milorad Dodik pokrenuo je, po nalogu Moskve, intenzivne aktivnosti kako bi blokirao širenje NATO-a na Bosnu i Hercegovinu

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik pokrenuo je, po nalogu Moskve, intenzivne aktivnosti kako bi blokirao širenje NATO-a na Bosnu i Hercegovinu, piše Dnevni avaz. 

Dodik je, posljednjih sedmica, putem svojih paradiplomatskih kanala pokrenuo opsežne aktivnosti koje imaju za cilj pripremiti međunarodnu zajednicu i amortizirati mogući odgovor na njegovu odluku da blokira dogovor o raspodjeli vojne imovine i time direktno onemogući napredak BiH ka NATO-u i pokretanje Akcionog plana za članstvo (MAP) u Savezu.

Dodik je za tu misiju angažirao zamjenicu ministra vanjskih poslova BiH Anu Trišić-Babić i predsjednika Narodne skupštine RS Igora Radojičića, koji su u proteklih mjesec dana, između ostalih destinacija, posjetili i State Department i Vijeće sigurnosti UN-a.

Osim toga, međunarodna predstavništva RS dobila su izričit zadatak da osiguraju  razumijevanje za Dodikovo "ne" najvećem vojno-političkom savezu u svijetu.

Na ovako rizičan politički korak Dodik je, zapravo, primoran, kako bi Rusiji uzvratio zbog bezrezervne podrške iz Moskve njemu i Republici Srpskoj u zahtjevima za zatvaranje Ureda visokog predstavnika i, generalno, političkim stajalištima vlasti manjeg entiteta, piše Dnevni avaz.

Istovremeno, lider SNSD-a i Vlade RS računa da bi protivljenje NATO-u, koji Srbi pamte po bombardiranju ciljeva Vojske RS i Srbije tokom agresije na BiH, mogao biti dobar predizborni potez u vrijeme dok manji entitet sve više osjeća udar ekonomske krize.

Prema diplomatskim izvorima, Radojičić i Trišić-Babić pri susretima s međunarodnim zvaničnicima redovno su isticali da BiH nije spremna za članstvo u NATO-u niti za Akcioni plan i da, kako su tvrdili, većina stanovništva uopće ne podržava takav korak te da bi za njega u BiH trebalo organizirati referendum.

Dodikov negativan stav prema NATO-u odranije je poznat i u skladu je s protivljenjem Moskve da se Savez širi na zapadnom Balkanu. No, posljednji potezi Alijanse, ponajviše zahvaljujući Sjedinjenim Američkim Državama i Turskoj, koji su širom otvarali vrata BiH za skoro članstvo u Savezu, Dodiku su pomrsili račune i primorali ga da otvori karte i izabere stranu.

To se posebno odnosi na precizan uvjet koji je NATO postavio nakon pozivnice za Akcioni plan za članstvo, a odnosi se na knjiženje perspektivnih vojnih lokacija na ime državne imovine, o čemu je bh. vlastima pisala i američka državna tajnica Hillary Clinton.

NATO neće odustati od uvjeta koji je postavljen pred BiH za pokretanje Akcionog plana za članstvo, jučer je još jednom potvrdio generalni sekretar Saveza Anders Fogh Rassmusen prilikom susreta sa bh. zvaničnicima u Briselu.

"Mi želimo što prije pokrenuti Akcioni plan za članstvo, ali je odluka o tome u cijelosti u rukama bh. političara", kazao je Rassmusen, potvrđujući da je za to uvjet upis perspektivne vojne imovine na državu, čemu se Dodik izričito protivi, piše Dnevni avaz.

Bh. ministri odbrane i vanjskih poslova Selmo Cikotić i Sven Alkalaj jučer su se susreli s Rassmusenom i članovima Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) u sjedištu NATO-a u Briselu.