Predsjednik Nevladine organizacije "Croatia libertas" Leo Pločkinić podnio je Agenciji za istrage i zaštitu BiH (SIPA) krivičnu prijavu protiv hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, predsjednika SDP-a BiH Zlatka Lagumdžije i NN lica zaposlenih u SDP BiH i Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) zbog, kako je navedeno, teškog kršenja Ustava BiH

Predsjednik Nevladine organizacije "Kroacija libertas" Leo Pločkinić podnio je Agenciji za istrage i zaštitu BiH (SIPA) krivičnu prijavu protiv hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, predsjednika SDP-a BiH Zlatka Lagumdžije i NN lica zaposlenih u SDP BiH i Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) zbog, kako je navedeno, teškog kršenja Ustava BiH.

Krivične prijave su podnesene i zbog, kako se navodi, teških povreda Izbornog zakona, nezakonitog obavljanja službe, uspostavljanja nedržavnih i vaninstitucionalnih paralelizama u tijelima vlasti dejtonske BiH, zloupotrebe službenog položaja i ovlaštenja radi protivpravnog sticanja materijalne i imovinske koristi, narušavanja dejtonski uspostavljenog pariteta, konsenzusa i rotacije i izazivanje međuvjerske i mržnje među narodima.

Podsjećajući da se Komšić na predstojećim izborima kandidovao za hrvatskog člana Predsjedništva BiH  posredstvom stranke SDP BiH, čiji je predsjednik Zlatko Lagumdžija, a koji mu je isto omogućio i 2006. godine, Pločkinić u prijavi navodi da je CIK, suprotno rezultatima prošlih izbora na kojima su hrvatski birači izabrali svoga predstavnika u tročlanom Predsjedništvu BiH, prekršio Ustav i na poziciju koja pripada Hrvatima u BiH imenovalo kandidata kojeg su izabrali bošnjački glasači po modelu "jedan čovjek - jedan glas".

Pločkinić u prijavi navodi da je tim aktom poništen član Dejtonskog mirovnog sporazuma u kojem jasno stoji da "svaki narod u BiH predstavlja zasebnu izbornu jedinicu"  i da "načelo jedan čovjek - jedan glas ne postoji u dajtonskoj BiH, a svaki zakon donesen u suprotnosti s ovim načelima je i u suprotnosti s Dejtonskim mirovnim sporazumom".

U prijavi se navodi da je Komšić posredstvom više osoba iz SDP-a BiH kandidovan na izbore, a više osoba iz CIK-a je prihvatilo, ovjerilo i potvrdilo kandidaturu i rezultate izbora, te dodaje da svaki glasač koji je zaokružio Komšića kao kandidata na izborima i koji će to učiniti na opštim izborima 2010. godine, čini krivično djelo protivustavnog djelovanja.

 Pločkinić u prijavi navodi da se Komšić, kao potvrđeni pobjednik izbora 2006. godine i "kao osoba u produženom krivičnom djelu jer se kandidovao na listama za opšte izbore ove godine", nikada nije zalagao za pravni okvir konstitutivne zaštite interesa koje tačno propisuje Zakon i Ustav dejtonske BiH, već "za unitarno ustavno uređenje BiH što je protivno Dejtonskom sporazumu, interesima i ciljevima hrvatskoga naroda u BiH, čime je hrvatski konstitutivni narod odveo u podređen i podčinjen položaj u odnosu na druga dva naroda".

U prijavi se dodaje da je Komšić svoje djelovanje podredio interesima i ciljevima bošnjačke politike i naroda, zalaganju koje ide u prilog unitarizaciji zemlje, ukidanju kantona i entiteta, razgradnji društvenih odnosa između tri naroda koji su uspostavljeni na temeljima Dejtonskog sporazuma.

"Ovakvo djelovanje je konstantno dovelo i dovodi nebrojeno puta do otvorenog neravnopravnog ustavnog položaja Hrvata u BiH i otvorenog izazivanja međuvjerske i mržnje među narodima i netrpeljivosti, što može biti vrlo opasno za složenu državu poput BiH i ponovo je odvesti u nova nesrećna previranja", naglasio je Pločkinić.

Pločkinić u prijavi navodi da hrvatske političke stranke ni danas ne priznaju rezultate izbora iz 2006. za člana Predsjedništva BiH, nemaju nikakav kontakt sa Komšićem niti ga uopšte na bilo koji način prihvataju kao svog predstavnika, a samim time ga ne prihvata ni hrvatski narod u BiH.

"Željko Komšić nema apsolutno nikakve veze s Hrvatima u BiH, njihovim interesima i ustavnom obavezom zaštite konstitutivnih prava, osim kako sam kaže da ima 'metak u nozi od HVO-a... Komšićevim izjavama kako 'mora biti ponovno izabran, jer se zadužio za pet kredita kod pet različitih banaka' je potvrda kako je njegova kandidatura smišljen pokušaj protivpravnog sticanja materijalne i imovinske koristi bez ikakvog plana ili namjere zaštite konstitutivnih i ustavnih prava Hrvata u BiH", navodi se u krivičnoj prijavi.