Svjedoci smo da se deponije smeća i dalje neplanski prave gotovo na svakom koraku

Donošenjem entitetskih Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o zaštiti voda, zraka te upravljanja otpadom, u Bosni i Hercegovini su stvoreni zakonski preduslovi za uspostavu integralnog sistema upravljanja otpadom.

No, uprkos tome svjedoci smo da se deponije smeća i dalje neplanski prave gotovo na svakom koraku, piše San.

Građani Goražda već dugo se bore sa ovim problemom, a u sličnoj situaciji su i građani Bihaća koji se već duže vrijeme guše u smeću i plaše bijesnih pasa lutalica kojima je to mjesto prebivališta.

Upravo mještani ovih gradova zahtijevaju da nadležna ministarstva konačno riješe probleme odlagališta i deponija. Kako za "San" kaže savjetnik ministra za okoliš FBiH Tomislav Lukić, resorno ministarstvo u skladu sa Strategijom upravljanja otpadom, u BiH implementira projekt izgradnje šesnaest regionalnih centara za upravljanje otpadom, takozvanih regionalnih deponija. U svemu tome redovno nailaze na jedan veliki problem, a to je otpor lokalnih zajednica.

Do sada imamo izgrađena četiri regionalna centra odlagališta.

I to u Sarajevu, Zenici, Doboju i Bijeljini, a u izgradnji je u Tuzli, dok su u pripremi oni u Livnu, Mostaru, Bihaću i Goraždu. Ali su uvijek problem lokacije. Upravo u Bihaću i Goraždu, gdje ljudi ne mogu da žive od takvih odlagališta imamo gotovo pa pobunu stanovništva - kaže Lukić i podvlači da resorno ministarstvo mora ispoštovati zakon i da ne može nikoga silom natjerati da napravi adekvatno odlagalište.

Svi hoće da se smeće skloni ali ne da u njihovoj blizini bude deponija. Pa mora biti u nečijoj - ističe Lukić.

S druge strane ekolozi apeluju na resorno ministarstvo da poduzme sve mjere kako bi se deponije uredile po svjetskim standardima. Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju smatra da se ne smije dozvoliti da grupica ljudi predstavlja prijetnju projektu stvaranja uređenih odlagališta smeća.

Ministarstvo naravno mora napraviti kompromis sa lokalnim zajednicama, ali i zauzeti malo odlučniji stav jer su uređena odlagališta zaštita kako prirode tako i svih nas - ističe Agićeva.

Tomislav Lukić posebno ističe da im je za realizaciju projekta regionalnih deponija Svjetska banka odobrila 47 miliona dolara u zadnjih nekoliko godina.

Možda to izgleda puno, ali nije, jer takvi projekti koštaju. A dešavalo se i to da smo, na primjer, napravili cijeli projekat za mjesto Hasiće kod Tuzle gdje je trabala biti deponija. Dosta se uložilo, a onda su građani blokirali lokaciju i nisu dozvolili izgradnju - kaže Lukić.