Problem je i dalje javna potrošnja koja “jede” polovicu dohotka te se mora smanjiti za barem jednu trećinu, dakle na 33 posto, nakon čega ne treba mnogo razmišljati da bi se zaključilo kako sredstva MMF-a zapravo većim dijelom idu upravo u svrhu održavanja nabujale administracije

Iako su predstavnici MMF-a u BiH odobrili revidirano pismo namjere naše zemlje, njegova provedba i dalje je, prvenstveno zbog izbora, pod znakom pitanja, a time i četvrta, pa i ostale tranše kredita MMF-a.

Kada se zapravo pogleda šta sve Federacija mora učiniti do zasjedanja Izvršenog odbora MMF-a 27. septembra, jasno je kako kredit MMF-a i dalje visi u zraku, tvrdi Dnevni list.

Naime, pored rebalansa budžeta Federacije potrebno je provesti i reformu penzijskog sistema, reformu korisnika povlaštenih penzija, ali i reviziju boračke populacije.

Sve ovo je još uvijek na čekanju, pa iako federalni zvaničnici najavljuju intenziviranje aktivnosti, malo je vjerovatno da će se posao zaista završiti u predviđenom roku, pogotovo jer su sve političke stranke uvelike “zaglibile” u predizbornu kampanju.

Ekonomski analitičar Vjekoslav Domjan upozorava kako aktuelna vlast ne mari mnogo za ispunjavanjem preostalih obaveza, upravo jer želi stvoriti privid kako se Federacija izvlači iz krize, a novu tranšu MMF-a ostaviti za period nakon izbora.

U takvoj situaciji novca za, na primjer, penzije svakako ima do novembra, no šta nakon toga ostaje pod znakom pitanja, smatra Domjan, koji se boji da bi neprovođenje reformi, a pogotovo rezanje javne potrošnje, moglo ugroziti i finansijsku održivost na području pojedinih kantona.

''Nikoga nije briga šta nakon toga. Ipak, zbog izbora ta se pitanja ne postavljaju, ali je jasno kako je neizvjesno šta će se dogoditi nakon izbornog procesa, pogotovo kad se govori o različitim vidovima potrošnje, prvenstveno u kantonima'', pojasnio je Domjan.

Dakle, jasno je kako kredit MMF-a predstavlja priznanje da su vlasti nasukale brod, no političari sada žele prikazati kao da država možda može prebroditi krizu bez MMF-a, iako zapravo ne može.

''Stoga će sve obaveze prebaciti na postizborno vrijeme'', tvrdi Domjan, koji ističe da se pozitivni pomaci u domaćoj privredi mogu zahvaliti samo stanju u okruženju, a ne dobro urađenom poslu domaćih vlasti.

Naime, iako postoje znaci oporavka, poput poboljšanog izvoza i deviznih rezervi, to nije znak da BiH izlazi iz krize, jer bez strukturnih reformi to se ne može niti očekivati.

Problem je i dalje javna potrošnja koja “jede” polovicu dohotka te se mora smanjiti za barem jednu trećinu, dakle na 33 posto, nakon čega ne treba mnogo razmišljati da bi se zaključilo kako sredstva MMF-a zapravo većim dijelom idu upravo u svrhu održavanja nabujale administracije.

No, jasno je, podsjeća Domjan, kako MMF i nema namjeru finansirati razvojne projekte, što je služba Svjetske banke, nego služi za vanjsko-ekonomsko uravnoteženje, odnosno vraćanje vanjskog duga.

''Ipak, budući da BiH može sama servisirati vanjski dug, sredstva se preusmjeravaju. No, javnost će jednom postaviti pitanje zbog čega MMF, iako nije tako na papiru, daje sredstva za javnu potrošnju. To nije njegova funkcija'', upozorio je Domjan.

Ekonomski stručnjak pri Vanjsko-trgovinskoj komori BiH Duljko Hasićtakođer tvrdi kako je jasno da se čeka s reformama zbog izbora, a ukoliko se ugrozi ova, pa i ostale tranše, sve su prilike da će kolaps doživjeti mnogi segmenti Federacije, pa i onaj koji se odnosi na penzijski sistem.

Ipak, ukoliko se i ovaj put, kao i tri puta do sada, jedva “provučemo” i dobijemo novac MMF-a, ostaje veći posao koji se odnosi na kapitalne reforme nužne da bi Federacija, ali i BiH funkcionirale normalno.

Suštinsko pitanje jest zašto se ne započne s racionalizacijom administracije, a onda bi se sredstva koja će ubuduće stizati mogla usmjeriti na investicije i zapošljavanje, odnosno nove projekte koji će dugoročno donijeti dobit.

Međutim, to se ne radi, nego se vrše nova zaduživanja poput onog nedavnog u Sarajevskom kantonu u iznosu od 80 miliona maraka, podsjeća Hasić, te predlaže da se s rezovima krene i u samim kantonima u kojima postoji niz agencija, službi i institucija koje ne rade ništa, ali zato uredno naplaćuju svoje postojanje.

''Revidiranim pismom namjere nam je od MMF-a dato dodatno vrijeme da intenziviramo reviziju boraca, kao i ostale stvari koje nismo još uvijek završili, kao što je reforma penzijskog sistema i revizija povlaštenih penzija. Stand-by aranžman bit će nastavljen samo ukoliko budu ispunjeni svi uslovi među kojima je i rebalans budžeta FBiH'', rekao je nedavno ministar finansija Vjekoslav Bevanda.

Ekonomski stručnjak pri Vanjsko-trgovinskoj komori BiH Duljko Hasić naglašava da Federacija nije učinila mnogo na reformi uprave koja je jedan od glavnih finansijskih opterećenja.

''Naime, imamo silne zavode i agencije koje troše, a ne rade. Nema suštinske reforme, što svakako doprinosi finansijskoj nestabilnosti'', tvrdi Hasić za Dnevni list.