Grčka ponovo dovela do krize povjerenja među investitorima
Situacija u Grčkoj ponovo je dovela do krize povjerenja među investitorima, te su svi berzanski indeksi danas drastično potonuli
Tekst: A A A



Drastičan pad indeksa
Grčka ponovo dovela do krize povjerenja među investitorima

Objavljeno 12.09.2011 u 18:30

Situacija u Grčkoj ponovo je dovela do krize povjerenja među investitorima, te su svi berzanski indeksi danas drastično potonuli.

Posljednjih dana u njemačkim medijima često se moglo čuti da dio državnog vrha polako gubi strpljenje sa Grcima i da od njih "naprosto treba dići ruke".

Njemački ministar ekonomije
Philip Ressler rekao je da "kontrolisani bankrot" Grčke više ne bi trebalo da bude isključivan kao opcija. Sličnog mišljenja je i Christian Linder iz vladajuće koalicije, koji smatra da ne treba isključiti ni mogućnost da Grčka mora, ili čak i sama želi, napustiti evrozonu.

Iz kancelarije njemačkog kancelara Angele Merkel pokušali su da ublaže udarac koji je za investitore imala vijest da se Grčka sprema za kontrolisani bankrot i da Njemačka više nema namjeru učestvovati u izvlačenju posrnulih ekonomija evrozone, ali to, međutim, nije imalo ohrabrujući uticaj na investitore.

Sve banke opet su zabilježile velike padove, posebno francuske koje su jako izložene grčkom dugu.
Societe Generale i Credit Agricole Bank do sredine dana izgubile su osam posto vrijednosti. Deutsche Bank izgubila je devet posto, a Komercbank 6,5 posto.

Najbolje su prošle britanske banke, gdje je najveći gubitnik bio HBSC sa "samo" 2,5 posto gubitka vrijednosti, prenose mediji.

Kada je riječ o berzanskim indeksima, najgore je bilo u Francuskoj gdje je Cac 40 potonuo 4,14 posto, njemački Daks 3,04 posto, londonski FTSE 100 2,03 posto, a američki
Dow Jones pao je 2,69 posto. Azijski indeksi, takođe, su mahom bili u minusu.

Zbog svega je euro ponovo potonuo rekordno nisko, te se u odnosu na japanski jen nalazi na najnižoj vrijednosti u posljednjih 10 godina. Investitori su se istovremeno okrenuli sigurnoj luci - njemačkim desetogodišnjim obveznicama - gdje je prinos pao na mizernih 1,71 posto.


(Srna/MOJportal)